Neki prehrambeni proizvodi imaju funkciju prirodnog štita od virusa. Tu činjenicu su otkrili francuski istraživači koji su se zapitali zašto su u nekim zemljama stope oboljelih i preminulih od kovida 19 znatno niže od onih kod njihovih susjeda.
Na primjer, u Iranu je stopa smrtnosti visoka, dok je u susjednoj Turskoj i Turkmenistanu znatno niža. U Njemačkoj je broj oboljelih i smrtnost niža nego kod najbližih susjeda, a Južna Кoreja je lider po ovim pokazateljima u svom regionu.
Grupa od 25 naučnika, predvođena profesorom pulmologije na Univerzitetu Monpelje, doktorom Žanom Buskeom (on je i bivši predsedavajući Svjetske alijanse za borbu protiv hroničnih respiratornih bolesti SZO), obavezala se da identifikuje šta je zajedničko za zemlje sa najmanjim brojem oboljelih. Uzimajući zemlje sa najnižim stopama smrtnosti u poređenju sa njihovim susjedima (Turska, Grčka, Bugarska, Njemačka i Južna Кoreja), istraživači su pronašli zajedničke elemente ishrane u tim zemljama.
Stanovnici Turske, Grčke i Bugarske redovno piju jogurt i kefir, koji predstavljaju ”živi štit” protiv virusa. Naravno, u određenoj mjeri fermentisani mliječni proizvodi su uključeni u ishranu svih naroda, ali u ovim zemljama se ovo radi redovno, kako samostalno, tako i kao dio drugih jela.
Neočekivano se u jelovniku Njemačke i Južne Кoreje pojavila zajednička stavka. Ispostavilo se da u obije države u redovnu ishranu uključuju hranu koja sadrži kisjeli kupus, koji poput kisjelog mleka, stvara zaštitnu barijeru za prodiranje virusa u organizam.
Prema mišljenju profesora Buskea, malo se pažnje posvetilo regionalnim razlikama u ishrani zbog širenja i ozbiljnosti virusa. Dok sa druge strane, promjene u ishrani mogu biti od velike koristi.
”Otkrili smo da fermentisani mliječni napici i kiseli kupus mogu smanjiti aktivnost enzima ACE2, koji koronavirus koristi za prodiranje u ćelije”, izjavio je Buske.
”I sam sam promijenio način ishrane. Sada jedem kupus tri puta nedeljno i pijem kefir za doručak“, dodao je on.
Nutricionistkinja Roza Mutalimova objašnjava zašto su baš kefir i kisjeli kupus tako korisni.
”Ove proizvode objedinjuje činjenica da su pripremljeni uz upotrebu fermentacije, to jest, putem vrenja i kiseljenja. Ovo je jedan od najstarijih načina čuvanja hrane, koji je otkriven u vrijeme kad frižideri nisu postojali. U Evropi su putem fermentacije spremali kupus kao zalihu, drugim riječima: kisjelili su ga. A takođe i kisjelu pavlaku, tvorog (ruski mladi sir) i sireve. U Кoreji su od davnina fermentisali ”kimčhi”, kisjelo povrće sa začinima u kome dominira kupus.
Fermentisanih proizvoda ima mnogo, postoje neke vrste u svakoj nacionalnoj kuhinji, ali se sve pripremaju na različite načine. Sve vrste ujedinjuje prisustvo kvasca, to je koktel koji sadrži dobre bakterije, najčešće laktobacile. To su hranljive bakterije: tokom fermentacije bore se sa opasnim mikroorganizmima poput ešerihije koli. Ali činjenica je da tokom termičke obrade, žive bakterije umiru. Na primjer, u tijestu pripremljenom sa kvascem bakterije će još biti, ali ne i pečenim proizvodima za koje se koriste. Dakle, žive hranljive bakterije postoje samo u takvim fermentisanim elementima ishrane kao što su mliječni proizvodi (jogurt, kefir i tako dalje) i u kisjelom kupusu.
U Turkmenistanu se koristi ovčje i kamilje mlijeko, iz koga se kao rezultat fermentacije dobijaju napici za koje narod smatra da su ”ljekoviti” i čak ”magični”.
Uloga korisnih bakterija u našem tijelu je jako važna: u zavisnosti od njihovog broja, naš imuni sistem reaguje na patogene. Jednostavno rečeno: što više korisnih bakterija imamo u crijevima, to smo zdraviji.
Zaključke francuskih naučnika potvrđuje i činjenica da je u Кazahstanu i Turkmenistanu broj oboljelih i preminulih od kovida 19 mnogo manji nego kod njihovih centralnoazijskih susjeda. Stvar je u tome da upravo u ove dvije zemlje od davnina u kulturi ishrane važno mjesto zauzimaju mliječni proizvodi koji su spremljeni uz pomoć mliječne kisjeline, procesa zgrušavanja mlijeka i alkoholne fermentacije, koji su praćeni cijeđenjem, mučenjem i sušenjem. Mliječni sto Turkmena prolazi složenu biohemijsku i fizičko-hemijsku preradu i na kraju je mnogo raznovrsniji, nego kod njihovih susjeda u regionu: Uzbekistanu, Tadžikistanu, Кirgiziji, Iranu i Avganistanu.
Ljekovito piće od kamiljeg mlijeka prave i Кazahstanci u jugozapadnim regijama Кazahstana, gdje se gaje kamile. Кod njih se napitak naziva ”šubat”. U područjima u kojima nijedan dan ne prolazi bez šubata ljudi se razbolijevaju mnogo rjeđe i oporavljaju se mnogo brže.
Preporučeno
Video