Video
Važnu ulogu imaju i svakodnevne navike poput dugotrajnog sjedenja, nedovoljnog sna i preskakanja doručka, na koje mnogi ne obraćaju dovoljno pažnje.
Holesterol je masna supstanca koja je organizmu potrebna za izgradnju ćelijskih membrana i proizvodnju hormona, vitamina D i žučnih kiselina, koje pomažu u probavi masti. Međutim, kada je nivo LDL holesterola, poznatog kao “loš” holesterol, previsok, može doći do nakupljanja naslaga u arterijama, čime se povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
Prema savjetima nutricionista koje prenosi portal EatingWell, određene životne navike mogu utjecati na vrijednosti holesterola. Dobra vijest je da se neke od njih mogu promijeniti jednostavnim prilagođavanjem dnevne rutine.
Dugotrajno sjedenje, čak i ako redovno vježbate
Redovna fizička aktivnost važna je za zdravlje srca, ali ni odlazak u teretanu ili jutarnji trening ne znače da ostatak dana možemo provesti sjedeći bez prekida.
Dugotrajna neaktivnost povezuje se s nepovoljnim promjenama u vrijednostima masnoća u krvi. Kako objašnjava nutricionista Leslie Bonci, smanjena fizička aktivnost može doprinijeti snižavanju HDL holesterola, poznatog kao “dobri” holesterol, kao i aktivnosti enzima lipoproteinske lipaze, koji učestvuje u razgradnji masnoća. To može otežati uklanjanje triglicerida iz krvi.
Ako zbog posla veći dio dana provodite za računarom, pokušajte svakog sata ustati i nekoliko minuta hodati ili se istegnuti. Možete prošetati dok razgovarate telefonom, otići po vodu ili dio radnih zadataka obavljati stojeći. Važno je, dakle, ne samo redovno vježbati nego i izbjegavati dugotrajno sjedenje bez pauze.
Nedovoljno sna
Nedostatak sna može imati posljedice koje nisu odmah vidljive, a među njima su i promjene u vrijednostima holesterola i triglicerida.
Nutricionistica Liz Shaw upozorava da loš san može biti povezan s povećanim nivoom malih, gustih čestica LDL holesterola, posebno kod osoba koje spavaju manje od šest sati. Istraživanja takođe ukazuju na povezanost lošeg kvaliteta sna s nepovoljnim vrijednostima LDL holesterola i triglicerida.
Odraslim osobama uglavnom se preporučuje između sedam i devet sati sna svake noći. Kako biste poboljšali kvalitet odmora, pokušajte odlaziti na spavanje i buditi se u približno isto vrijeme, a prije odlaska u krevet smanjite korištenje mobilnog i drugih elektronskih uređaja. Važno je i da sebi ostavite dovoljno vremena za opuštanje prije spavanja, umjesto da odmor redovno žrtvujete zbog obaveza.
Redovno preskakanje doručka
Preskakanje doručka nekima je način da uštede vrijeme ujutro, dok ga drugi izostavljaju vjerujući da će tako lakše kontrolisati tjelesnu težinu. Ipak, istraživanja ukazuju na povezanost ove navike s nepovoljnijim vrijednostima holesterola.
Jedan sistematski pregled i metaanaliza, navedeni u tekstu portala EatingWell, pokazali su da osobe koje preskaču doručak imaju u prosjeku oko devet miligrama po decilitru viši nivo LDL holesterola u odnosu na one koje ga redovno jedu. To je povezanost utvrđena u istraživanjima, a ne dokaz da samo preskakanje doručka uzrokuje porast holesterola kod svake osobe.
Doručak ujedno može biti dobra prilika da u organizam unesete vlakna, posebno ona topiva, koja mogu pomoći u snižavanju LDL holesterola.
Nutricionista Leslie Bonci predlaže zobenu kašu s bobičastim voćem i bademima, raženi hljeb s rikotom i avokadom ili obrok s jajima, povrćem i ječmom.
Koje navike mogu pomoći u regulaciji holesterola?
Osim izbjegavanja dugotrajnog sjedenja, nedostatka sna i redovnog preskakanja doručka, postoje i druge promjene koje mogu doprinijeti zdravlju srca.
– Budite fizički aktivni. Odaberite aktivnost u kojoj uživate, poput hodanja, trčanja, vožnje bicikla ili plesa, i nastojte je redovno prakticirati.
– Jedite više namirnica bogatih vlaknima. Zob, ječam, mahunarke, voće i povrće dobri su izvori vlakana. Posebno su korisna topiva vlakna, među kojima je beta-glukan iz zobi, jer mogu pomoći u snižavanju LDL holesterola.
– Vodite računa o kvalitetu sna. Ograničite korištenje ekrana pred spavanje i nastojte održavati ujednačen raspored odmora.
Preporučeno
– Njegujte društvene kontakte. Vrijeme provedeno s porodicom i prijateljima može doprinijeti psihičkom blagostanju, koje je takođe važno za cjelokupno zdravlje.
