Kada se u nekoj porodici rodi dijete, obično krenu razgovori: na koga ima nos, oči, prste, usta i obično to ide u nedogled. Pritom se ne ističe šta uzrokuje pojavu određenog svojstva, već samo svojstvo.

Danas se znaju temeljne postavke na kojima počiva nasljeđivanje pojedinih svojstava. Kako ćemo izgledati određeno je većinom u trenutku oplodnje.

Određeni su tada i neki poremećaji ili bolesti od kojih možemo da obolimo.

Ipak, na neka svojstva koja se pojavljuju možemo uticati svojim odlukama, stilom života. Odgovor na pitanje koja su to svojstva može da nam pruži genetika, odnosno genetičari.

Istorija ljudskog roda prepuna je različitih teorija o tome što sve utiče na naš izgled ili ponašanje. Tako su prisutne teorije o nepoznatim silama, komšijskim vradžbinama ili ponašanjima buduće majke za vrijeme trudnoće.

Ipak, sve je u genima.

Zdrav čovjek u svojim ćelijama ima 46 hromozoma. Njih 44 predstavljaju tjelesne, a dva su polna hromozoma. Oni određuju pol osobe.

Tjelesni hromozomi označavaju se brojevima od jedan do dvadeset i dva (1–22), a polni slovima. Dva se različita hromozoma pojavljuju u ćelijama čovjeka – jedan je veći i nosi oznaku X, a drugi je manji nosi oznaku Y. O kombinaciji ta dva hromozoma zavisi pol djeteta.

Dva veća hromozoma (XX) imaju žene, a kombinaciju XY imaju muškarci. Ono što određuje izgled, sastav ćelije, organa u tijelu naslijeđene su u obliku gena od roditelja. Za svako svojstvo naslijeđen je bar jedan gen od majke i gen od oca pa za određeno svojstvo imamo po dva gena, tj. alela.

Tvrdi se kako inteligenciju naslijeđujemo isključivo od majke, dakle od hromozoma X. To, međutim, nije neka velika prednost jer je utvrđeno kako se baš na hromozomu X nalaze geni za oko 60 različitih bolesti.

Za većinu tih bolesti žene su najčešće prenosioci, a muškarci obolijevaju. Najpoznatiji primjer je hemofilija – nesposobnost zgrušavanja krvi. A šta se u naslijeđe dobija od Y hromozoma?

1. Pol – hromozom Y sinovi nasleđuju isključivo od oca, dok ćerke jedno X dobijaju od majke, a drugo od oca.

Ponekad se dogodi anomalija i rodi se dijete koje ima XO polne hromozome (znači, nedostaje mu drugi polni hromozom). Takve osobe nemaju jajnike, ali imaju razvijene sve ostale ženske polne organe, kao i sekundarne ženske polne karakteristike. Takav poremećaj se naziva Turnerov sindrom.

2. Reproduktivno zdravlje može da se naslijedi od oca.

3. Bolesti srca. Naučnici su otkrili da neki muškarci mogu da budu nosioci neispravnih hromozoma, što povećava rizik od koronarne arterijske bolesti za 50 posto. Uz još neke faktore ovu osobinu nasleđuju sinovi.

4. Na rast više utiču očevi geni, što je otac viši, veća je mogućnodt da djeca tog para budu višeg rasta.

5. U mentalne poremećaje koje muškarci prenose na svoje potomstvo spadaju ADHD (hiperaktivnost i poremećaj pažnje) i šizofrenija.

6.Boja očiju je posebna priča. Postoji vjerovanje da očevi geni dominiraju majčinim genima, pa je vjerovatnije da su glavne osobine lica i boja očiju djeteta iste kao kod oca.

A kako oba roditelja smeđih očiju mogu imati plavooko dijete? Tu je na djelu igra gena – svaki čovjek poseduje dominantne i recesivne karakteristike.

Gen za smeđu boju očiju je dominantan u odnosu na gen za plave oči. Ali ako oba roditelja poseduju recesivni gen, njihovo dijete će imati plave oči iako su oni tamnooki.