Kad se govori o unosu proteina, prve asocijacije najčešće su meso, jaja, mliječni proizvodi ili mahunarke. Ipak, iako voće uglavnom nije poznato kao bogat izvor proteina, postoje određene vrste koje ipak mogu znatno doprinijeti ukupnom dnevnom unosu, posebno u ishrani onih koji izbegavaju životinjske proizvode ili žele raznovrsnije obroke.

Kad se govori o unosu proteina, voće se rijetko nalazi na vrhu liste. Ipak, iako ne može zamijeniti klasične izvore, poput mesa, jaja ili mahunarki, voće ima svoje prednosti – bogato je vlaknima, antioksidansima, vitaminima, a u nekim slučajevima sadrži iznenađujuće količine biljnih proteina. Zbog toga određene vrste voća mogu biti odličan dodatak uravnoteženoj ishrani, posebno onima koji teže zdravijem načinu života.

Avokado i guava – voće s najviše proteina

Jedan od takvih primjera jeste avokado, koji mnogi ni ne smatraju voćem, iako to jeste. Na 100 grama, avokado sadrži oko 2 grama proteina, što ga čini jednim od najbogatijih u ovoj kategoriji. Osim toga, bogat je zdravim masnoćama, koje pozitivno utiču na srce, kao i vitaminima E i K, pa se često koristi u slanim jelima, salatama, tostovima i “smutijima”.

Još impresivnija jeste guava – egzotično voće koje sve češće stiže i na domaće tržište. Ona sadrži oko 2,6 grama proteina na 100 grama, a pritom je prava vitaminska “bomba”, posebno kad je riječ o vitaminu C, kojeg ima u količinama koje višestruko premašuju dnevne preporuke. Bilo da se jede svježa, nasjeckana u salati ili kao sok, guava je voće koje vrijedi uvrstiti u jelovnik.

Povezani članci

Život

Nutricionistkinja savjetuje kako i kada je najbolje jesti voće

Život

Četiri načina da ispravno operete voće i povrće od pesticida 

Život

Ovo voće sadrži najmanje šećera

Suvo voće kao izvor proteina

Poseban slučaj jeste suvo voće. Kad se voda ukloni iz voća, hranljive materije postaju koncentrisanije, pa tako i proteini. Suve kajsije, na primjer, sadrže oko 3,4 grama proteina na 100 grama, što ih čini jednim od najbogatijih izvora među voćem uopšte. Urme, suvo grožđe i šljive takođe imaju pristojan udio proteina, ali i dosta šećera, pa ih treba jesti umjereno. Ipak, kao brza i prirodna užina, suvo voće ima svoje mjesto – posebno ako se kombinuje s orasima ili jogurtom.

Iako nisu bogate proteinima, banane i jagode spadaju među najdostupnije i najpraktičnije vrste voća, koje se lako uklapaju u svakodnevne obroke. Sa oko 1 gramom proteina na 100 grama možda ne djeluju impresivno, ali njihova prednost je u svestranosti – odlične su u “smutijima”, doručku na bazi ovsenih pahuljica i jogurta, kao dodatak kašama ili u kombinaciji s puterom od kikirikija i orašastim plodovima, čime se ukupan nutritivni profil obroka znatno poboljšava.

Iako voće neće biti glavni izvor proteina u ishrani, pažljivim odabirom može znatno doprinijeti ukupnom unosu, posebno ako se kombinuje s drugim biljnim ili mliječnim namirnicama. Osim proteina, donosi i niz drugih koristi – prirodne šećere, vlakna, antioksidanse i osvježavajući ukus koji malo koja hrana može nadmašiti.