Video
Počele su niske temperature i većina roditelja djeci ne dozvoljava igranje napolju, ali ljekari ukazuju na to da boravak djece na hladnoći može biti korisnije nego njihovo zadržavanje u zatvorenim prostorijama.
Odgajanje djece se razlikuje od države do države, pa je u skandinavskim zemljama uobičajeno da mala djeca i bebe dobro obučene u kolicima sjede zajedno sa roditeljima u baštama kafića. Takva slika nije uobičajena za nas. Naši parkovi su prazni, a tržni centri i igraonice puni djece. Ljekari upozoravaju da je opasnost od razbolijevanja upravo veća u ovim zatvorenim prostorijama sa puno ljudi.
Prof. dr Branimir Nestorović, pulmolog na Unverzitetskoj klinici “Tiršova”, kaže da samo rashlađivanje ne povećava rizik od prehlade.
“Izgleda da je značajnija brzina kojom dođe do promjene temperature. Ako temperatura brzo padne, pri izlasku napolje doći će do skupljanja krvnih sudova na sluzokožama disajnih organa, što ih čini podložnijim infekciji”, kazao je Nestorović.
On napominje da ako je dijete aktivno napolju (djeca koja se igraju imaju toplu kožu i sluzokože, pa im hladnoća ne smeta), rizik od infekcije nije posebno povišen.
“Drugi razlog čestih infekcija je socijalan, ljudi u hladnim periodima godine provode više vremena unutra, pa se virusne infekcije lakše šire. Većina respiratornih virusa nije otporna više od jednog sata na temperaturama ispod nule, pa boravak na hladnom u stvari smanjuje rizik od infekcije. Nasuprot tome, respiratorni virusi na temperaturama oko 20 stepeni mogu da budu infektivni i desetak sati. Stoga nije prevencija infekcija da djeca ne izlaze na hladno, već u pranju ruku i čestoj primjeni alkoholnih vlažnih maramica, koje dezinfikuju ruke”, ističe doktor.
Kako napominje Nestorović, stručni radovi su pokazali da boravak do 60 minuta uz igru umjerenog intenziteta, dovodi do suzbijanja skoro svih zapaljenskih oboljenja kod djeteta.
“Ako roditelji primijete da se dijete trese od hladnoće, trebalo bi ga odmah uvesti unutra, jer je tada organizam pod stresom, koji ima negativan efekat na imuni sistem”, kaže Nestorović.
Savjetuje da je potrebno maksimalno izbjegavanje izlaganja djece duvanskom dimu, jer veoma povećava rizik od dobijanja gripa i drugih infekcija disajnih organa.
“Jedna studija sa Jejla iz 2009. je pokazala da djeca izložena duvanskom dimu češće obolijevaju od virusa, a kada se razbole imaju težu kliničku sliku i više komplikacija. Već izlaganje dozi od dvije cigarete dnevno tokom dvije nedjelje je bilo udruženo sa slabljenjem imunog sistema. Štaviše, nastupalo je prekomjerno zapaljenje disajnih sluzokoža”, kaže ovaj pulmolog.
Recept za ređe prehlade, prema mišljenju Nestorovića, tokom zime je jednostavan.
“Svakodnevni boravak napolju sat vremena, uz igru. Dobra odjeća, koja sprečava znojenje djeteta (slojevita odjeća). Ne treba pretjerivati sa količnom odjeće, jer dijete ne može da se igra u njoj, a znojenje povećava rizik od obolijevanja. Obavezna je kapa na glavi, ako je temperatura ispod minus 10, šal preko usta. Topla, udobna obuća, da noge ne budu vlažne. Po povratku u stan, obavezan topli napitak i presvlačenje. Obilan unos svježeg voća i povrća, (sve obojeno voće, aronija, borovnica, sok od crne zove, kupine), vitamina D, šargapera, neki preparat sa mikroelementima (cink, bakar, jod i selen, magnezijum). Izbegavanje zagušljivih prostorija u kojima se puši. Obavezan san u trajanju od najmanje osam sati. Često pranje ruku i umivanje, da se odstrane virusi sa kože”, zaključuje dr Nestorović.
Preporučeno
Izvor: B92
