Video
Koje navike štete pamćenju i kako ih prevladati?
Narušeno pamćenje jedna je od glavnih posljedica digitalne demencije – nove bolesti našeg vremena. Pod ovim pojmom ljekari podrazumijevaju pogoršanje mentalnih sposobnosti osobe usljed svakodnevne upotrebe uređaja, što je takođe popraćeno poteškoćama u percipiranju informacija i nedostatkom kritičkog razmišljanja, navodi City magazine.
„Elektronski uređaji spašavaju osobu od preterane mentalne aktivnosti. Naravno, to nam uveliko pojednostavljuje život, ali kako na takvu ‘pomoć’ reaguje mozak, koji je odgovoran za mentalnu funkciju tijela? Nedostatak rada ovog važnog organa dovodi do postupnog uništavanja neuronskih veza, a to zauzvrat značajno usporava procese koji se odvijaju u mozgu“, poručuje njemački neuronaučnik, psihijatar na Fakultetu medicine i prirodnih nauka u Ulmu, prof. Verba Majr Manfred Špicer.
Osim uticaja uređaja, na rad mozga i pamćenja negativno utiču i brojne druge navike s kojima se savremena osoba svakodnevno susreće.
Nedostatak sna
Ljekari neprestano ponavljaju da je pravilan odmor ključ mentalnog i fizičkog zdravlja. Tokom spavanja obnavlja se rad mozga, razvija se njegova sposobnost učenja, neutralizuju se negativna sjećanja, stabilizuje emocionalno stanje. Osim toga, stručnjaci smatraju da je san vrlo važan za očuvanje pamćenja, jer u nedostatku istog dolazi do preopterećenja memorijskih krugova i pogoršava se sposobnost mozga da percipira i asimiluje informacije.
Previše informacija
Svako od nas je u beskrajnom protoku informacija. Svaki dan primamo puno poruka iz različitih izvora i prestajemo da razlikujemo važne informacije od nepotrebnih. Preobilje sadržaja ozbiljan je stres za mozak, što dovodi do pojave fragmentisanog mišljenja, lišenog kritičnosti. Osim toga, preopterećenost informacijama može uzrokovati probleme s pamćenjem, koncentracijom i donošenjem odluka.
Nepravilna ishrana
Dokazano je da često konzumiranje brze hrane i one bogate zasićenim masnoćama, šećerima i solima izaziva određena kognitivna oštećenja kod osobe, kao i pogoršanje kratkoročnog pamćenja. To je zato što navike u ishrani utiču na funkcionisanje hipokampusa, područja mozga koje je odgovorno za pamćenje. Ljekari preporučuju odgovoran pristup ovoj temi, jer se u protivnom značajno povećavaju rizici od razvoja demencije, dijabetesa i gojaznosti.
Pasivni stil života
Sjedeći način života još je jedan čest činilac koji negativno utiče na pamćenje. Postoji veza između nedovoljne fizičke aktivnosti i smanjenja sposobnosti osobe za učenje. Činjenica je da dugi boravak u istom položaju smanjuje dotok krvi u mozak i ograničava dotok kiseonika i hranljivih materija potrebnih za njegovo normalno funkcionisanje. Nedostatak fizičke aktivnosti narušava kratkoročno pamćenje osobe i može čak dovesti do Alchajmerove bolesti.
Obavljanje više poslova istovremeno
Mnogi od nas žive u načinu rada uradi sve. Navikli smo da radimo nekoliko stvari u isto vrijeme i rješavamo mnoge probleme. Međutim, u većini slučajeva, ovakav način razmišljanja samo šteti našem zdravlju, jer nas tera da se prebacimo s jednog zadatka na drugi, što otupljuje našu sposobnost kreativnog i razmišljanja izvan okvira. Osim toga, stalni stres iza velikog broja zadataka negativno utiče na rad kardiovaskularnog sistema i emocionalno stanje.
Navike koje ugrožavaju pamćenje možete poboljšati tek kada preispitate svoj način života. Prilagodite ishranu, uvedite redovnu fizičku aktivnost u dnevnu rutinu i dopustite svom tijelu da se potpuno opusti.
Preporučeno
Osim toga, digitalna detoksikacija pomoći će u očuvanju pamćenja. Privremeno odbijanje korišćenja uređaja pomoći će da se povrati potpuno funkcionisanje mozga i aktiviraju važni misaoni procesi. Ako je nemoguće potpuno napustiti pametni telefon, pokušajte barem malo smanjiti vrijeme koje provodite ispred ekrana.
