Video
Pretjeran unos šećera, osim gojaznosti, dijabetesa i karijesa, može dovesti čak i do oštećenja pamćenja.
Nedavna studija sprovedena na glodarima pokazala je da se oštećenje pamćenja nastalo usled prekomjernog unosa šećera ne može u potpunosti popraviti ni nakon prelaska na zdravije prehrambene navike, prenosi Science alert.
Smanjenje unosa šećera može poboljšati pamćenje, ali ga ne vraća na nivo osoba koje su se oduvijek zdravo hranile, pokazala je studija objavljena u časopisu Nutritional Neuroscience.
Nepotpuni oporavak pamćenja
Naučnici su analizirali rezultate 27 pretkliničkih studija na pacovima i miševima kako bi utvrdili koliko su trajni efekti nezdrave ishrane na mozak i pamćenje. Fokusirali su se na to kako prelazak sa ishrane bogate šećerom i mastima na zdraviju hranu utiče na kognitivne sposobnosti.
“Naši rezultati pokazuju da poboljšanje kvaliteta ishrane zaista pomaže pamćenju. Međutim, ta poboljšanja nisu bila potpuna. Čak i nakon više nedjelja zdrave ishrane, pamćenje se nije vratilo na nivo zabilježen kod životinja koje nikada nisu konzumirale nezdravu hranu”, kaže glavna autorka studije Simon Ren, biopsihološkinja sa Tehnološkog univerziteta u Sidneju.
Šećer kao ključni krivac
Analiza je pokazala da su glodari, nakon prelaska na zdraviju ishranu, postizali bolje rezultate na testovima pamćenja od onih koji su nastavili sa nezdravom hranom. Međutim, drugi pokazatelji moždanih funkcija, poput opšte aktivnosti ili anksioznog ponašanja, nisu pokazali dosledna poboljšanja.
“Jasnije poboljšanje pamćenja uočili smo nakon što je ishrana bogata mastima zamijenjena zdravijom. Međutim, ishrana sa visokim udjelom dodatog šećera pokazala je veoma malo znakova oporavka. To ukazuje na to da bi šećer mogao biti ključni faktor koji ograničava oporavak pamćenja”, navodi Ren.
Hipokampus na udaru
Istraživanja na glodarima ključna su za izdvajanje efekta ishrane na pamćenje, objašnjava stariji autor studije Majk Kendig, biopsiholog sa istog univerziteta.
“Kod ljudi se promjene u ishrani obično dešavaju istovremeno sa promjenama u fizičkoj aktivnosti, raspoloženju i svakodnevnim rutinama, što otežava izdvajanje efekata same ishrane na funkciju mozga”, kaže Kendig.
U središtu svega, čini se, nalazi se hipokampus – deo mozga ključan za učenje i pamćenje, ali i za regulaciju apetita. Ranije studije na ljudima već su povezale ishranu bogatu mastima i šećerom sa smanjenim volumenom i slabijom funkcijom hipokampusa.
“Naši nalazi pokazuju da promjena ishrane prvenstveno poboljšava prostorno pamćenje povezano sa hipokampusom, naglašavajući dokaze da je hipokampus posebno osjetljiv na promjene u ishrani”, navode istraživači.
Poruka nije pesimistična – ali jeste ozbiljna
Poruka nije da treba očajavati zbog šećera koji smo već konzumirali, već da treba prepoznati važnost što ranijeg smanjenja unosa.
“Postoji rašireno uvjerenje da se posledice nezdrave ishrane lako mogu poništiti. Ovi rezultati sugerišu da je, barem kada je riječ o pamćenju, situacija možda složenija, naročito kod ishrane bogate dodatim šećerom”, zaključuje Kendig.
Preporučeno
On dodaje da se poboljšanje kvaliteta ishrane i dalje isplati. Međutim, zaštita zdravlja mozga mogla bi da zavisi i od izbegavanja dugotrajne izloženosti nezdravoj ishrani, umjesto pretpostavke da se njeni efekti uvijek mogu u potpunosti ukloniti.
