Video
Neki suplementi zapravo mogu ugroziti zdravlje bubrega. Kurkuma, koja se često reklamira zbog svojih protivupalnih svojstava, jedan je od popularnih suplemenata čiju upotrebu treba pažljivije razmotriti kada je riječ o zdravlju bubrega, piše EatingWell.
Prije nego što uvrstite suplemente kurkume u svoju svakodnevnu rutinu, važno je da znate koji su njihovi potencijalni nedostaci. Razgovarali smo sa stručnjacima za zdravlje bubrega o tome kako ovi suplementi mogu doprinijeti nastanku zdravstvenih problema, ko je izložen najvećem riziku, kako ih bezbjedno koristiti i na koje još načine možemo sačuvati zdravlje bubrega.
Zašto kurkuma može štetiti bubrezima
Sadrži velike količine oksalata
Kurkuma sadrži velike količine oksalata, a koncentrovane doze mogu doprinijeti nastanku kalcijum-oksalatnog kamena u bubregu kod osoba koje su tome sklone. Višak oksalata vezuje se za kalcijum u mokraći i stvara kristale kalcijum-oksalata, koji vremenom mogu prerasti u kamen u bubregu.
– Analiza iz 2026. godine pokazala je da suplementi kurkume mogu sadržati i do 50 miligrama oksalata po preporučenoj dozi, dok je u jednom preparatu sa crnim biberom zabilježeno čak 93 miligrama po dozi – navodi Melani Betz, magistarka nauka, registrovana dijetetičarka i stručnjakinja za ishranu osoba sa bolestima bubrega.
Ona dodaje da se ishrana sa malo oksalata ne preporučuje kao način za kontrolu bubrežnog kamena, ali da uzimanje koncentrovanih doza, naročito bez dovoljnog unosa kalcijuma koji smanjuje apsorpciju oksalata, može predstavljati problem.
Može sadržati i druge štetne sastojke
Suplementi mogu biti kontaminirani drugim supstancama, a ne prolaze uvijek provjere čistoće prije nego što dospiju na police prodavnica.
– Kurkuma je jedan od začina koji se najčešće kontaminiraju olovom, a ovaj metal vremenom oštećuje osjetljive filtere u bubrezima – kaže Džesika Klensi-Stroun, magistarka umjetnosti, registrovana dijetetičarka i nutricionistkinja.
Prema jednom istraživanju, 14 odsto od 356 uzoraka kurkume iz Južne Azije sadržalo je mjerljive količine olova veće od dva mikrograma po gramu. Poređenja radi, žene u reproduktivnom dobu trebalo bi da ograniče izloženost olovu na manje od 8,8 mikrograma dnevno.
Kurkuma kontaminirana olovom može naškoditi bubrezima i kod opšte populacije, dok su osobe koje već imaju oštećenje bubrega posebno podložne dodatnim komplikacijama.
– Osobe sa bolestima bubrega izložene su naročito velikom riziku jer je njihova sposobnost da putem mokraće izluče višak minerala i nusproizvoda, što je jedan od glavnih načina detoksikacije organizma, smanjena – objašnjava Betz.
Kako bezbjedno koristiti suplemente
Prije nego što se nađu u prodaji, suplementi ne moraju dobiti odobrenje američke Uprave za hranu i ljekove (FDA) u pogledu bezbjednosti ili efikasnosti. Osim toga, na mnogim proizvodima nijesu jasno navedene količine ili koncentracije sastojaka.
Zato je važno birati suplemente proizvođača koji transparentno prikazuju informacije o proizvodima i podvrgavaju ih nezavisnim provjerama kvaliteta.
– Potražite oznaku USP Verified ili NSF Certified, kao i QR kod ili broj serije na deklaraciji pomoću kojeg možete provjeriti laboratorijske rezultate o prisustvu teških metala i koncentraciji aktivnih sastojaka – savjetuje Klensi-Stroun.
Kada je riječ o suplementima kurkume, ona preporučuje i da se uzimaju uz kalcijum kako bi se smanjio rizik po zdravlje bubrega.
– Uzimajte kurkumu uz obrok bogat kalcijumom, poput grčkog jogurta ili čaše mlijeka, kako bi se kalcijum vezao za oksalate u crijevima prije nego što dospiju do bubrega – objašnjava ona.
Prije nego što počnete da koristite bilo koji novi suplement, obavezno se posavjetujte sa ljekarom. Takođe, zajedno s njim pregledajte spisak suplemenata i ljekova koje uzimate kako biste utvrdili da li mogu stupiti u međusobnu interakciju.
Savjeti za očuvanje zdravlja bubrega
Briga o bubrezima počinje svakodnevnim navikama. Savjeti koje preporučuju nutricionisti mogu pomoći u očuvanju njihovog zdravlja.
Unosite dovoljno tečnosti. – Dehidratacija može dovesti do stvaranja kamena u bubregu, a u ekstremnim slučajevima i do trajnog oštećenja bubrega – kaže Betz. Potrebe za vodom razlikuju se od osobe do osobe, ali ona preporučuje da se počne sa oko 80 unci tečnosti dnevno, što je približno 2,4 litra. U tu količinu računaju se sokovi, voda, čaj i kafa. – Osobe koje su ranije imale kamen u bubregu trebalo bi da ciljaju na unos od oko 100 unci, odnosno približno tri litra tečnosti dnevno – dodaje ona.
Jedite više namirnica biljnog porijekla. Načini ishrane koji se pretežno zasnivaju na biljnim namirnicama dosljedno se povezuju sa manjim rizikom od nastanka kamena u bubregu i sporijim napredovanjem bolesti kod osoba koje već imaju oboljenje bubrega, objašnjava Betz. Biljna hrana sadrži vlakna, kalijum, magnezijum i antioksidanse koji doprinose zdravlju bubrega. Ona preporučuje najmanje pet porcija voća i povrća dnevno, daje prednost integralnim žitaricama, a savjetuje i da se meso i živinsko meso češće zamijene biljnim izvorima proteina, poput pasulja, orašastih plodova, sjemenki, sočiva i tofua.
Obratite pažnju na skrivenu so. – Prekomjeran unos soli može povećati krvni pritisak, što je jedan od vodećih uzroka bolesti bubrega – objašnjava Betz. Smjernice preporučuju ograničavanje unosa natrijuma na 1.500 do 2.300 miligrama dnevno kako bi se lakše kontrolisao krvni pritisak. So se često krije u namirnicama u kojima je ne očekujemo, a najveći dio unosa dolazi iz industrijski prerađene hrane i obroka u restoranima. Zato je važno čitati deklaracije i pratiti koliko soli unosite.
Preporučeno
Redovno vježbajte. Redovna fizička aktivnost doprinosi održavanju zdravog krvnog pritiska i nivoa šećera u krvi, što su dva važna faktora za zdravlje bubrega, ističe Betz. Osim toga, vježbanje može poboljšati krvni pritisak, san, kao i simptome anksioznosti i depresije kod osoba sa bolestima bubrega.
