Svakodnevna izložensot stresu može jako negativno uticati na vaše zdravlje. Pogledajte koji su simptomi stresa i kako ih se riješiti.

1. česte glavobolje i stiskanje vilice ili bol

2. škripanje i škrgutanje zubima

3. mucanje i zastajkivanje u govoru

4. drhtanje tijela, drhtanje usana, ruku

5. bol u vratu, leđima i grčenje mišića

6. lagana ošamućenost, slabost, vrtoglavica

7. zujanje u ušima ili drugi nepostojeći zvukovi

8. često crvenjenje i prekomjerno znojenje

9. hladne ruke ili znojni dlanovi

10. suva usta i problemi s gutanjem

11. česte prehlade, herpes i infekcije

12. česti osipi i neobjašnjivi svrbež

13. jači i češći napadi alergije

14. žgaravica, bolovi u stomaku, mučnina

15. pretjerano podrigivanje, nadutost i vjetrovi

16. problemi s probavom, česti zatvori ili dijareje

17. otežano disanje, uzdisanje, gubitak daha

18. iznenadni napadi panike

19. bol u grudima, lupanje srca

20. često mokrenje i neobjašnjiva žeđ

Postoji pet metoda kojima se možete boriti protiv stresa, utvrdio je psiholog dr. Frenk Lavlis u specijalnoj emisiji o stresu dr. Fila. Najprije morate prekinuti stresne misli.

Dr. Fil predlaže tehnike disanja kojima ćete umiriti oluju. Drugi korak je odbacivanje stresa koji ste si sami natovarili. Prođite kroz dnevni raspored ili stresnu situaciju i zapitajte se koliko je to uopšte važno.

“Postoje stvari koje lako možemo odbaciti”, savjetuje dr. Lavlis.

Treća je tehnika rad na pozitivnom razmišljanju i podizanju energije. Jedan od načina za to je redovno vježbanje, ali i barem pola sata opuštanja. Uzmite vremena da vježbate novo “ja”, tj. novi način razmišljanja te da proslavite kad uspijete da se izborite protiv stresa. Imajte na umu da svako različito reaguje na stres i da kod svakog sve metode neće djelovati isto. Neko se, npr., opušta trčeći, a nekom ono izaziva još više stresa.

Podstaknite parasimpatički živčani sastav dubokim disanjem. Pokušajte disati iz dijafragme i upotrebljavajte obje nozdrve. Zamislite da udišete “dobar” ili “čist” vazduh, a izbacujete u izdahu sve otrove i loše misli iz tijela. Vizuelizujte izbacivanje lošeg daha. Cilj progresivne relaksacije koju je razvio dr. Edmund Džejkobson je naučiti postupno opustiti tijelo.

Krenite od dlanova, ruku, ramena, vrata, lica, leđa, stomaka, nogu, stopala i zadnjice. Napinjite i opuštajte mišiće tačno tim redoslijedom. Tako ćete “prisiliti” organizam da se smiri.

Izvor: 24sata.hr