Kako navodi Health, ova dijeta daje prioritet hranjivim namirnicama, poput povrća, graha, voća i ribe, a povezana je s impresivnim zdravstvenim prednostima, poput smanjenog rizika od srčanih bolesti i određenih vrsta raka. Takođe je dokazano da podržava gubitak težine.

Međutim, uobičajene greške mogu usporiti napredak.

Pretjerivanje sa zdravim mastima

Jedan od glavnih oslonaca mediteranske ishrane su zdrave masti, poput maslinovog ulja. Iako su masti esencijalne i trebale bi biti dio svake zdrave ishrane, one su kalorijski guste i lako mogu dodati stotine kalorija obrocima i grickalicama, a da toga niste ni svjesni, što može uticati na težinu.

Na primjer, samo jedna kašika maslinovog ulja sadrži otprilike 120 kalorija, dok dvije kašike bademovog maslaca imaju blizu 200 kalorija.

Kada se pridržavate mediteranske ishrane, korisno je prvo izmjeriti zdrave masti kako biste naučili kako izgleda pravilna porcija i kontrolisali unos kalorija.

Konzumiranje velikih porcija hrane bogate kalorijama

Mediteranska ishrana uglavnom uključuje hranu bogatu hranjivim tvarima, ali neke od njih su i kalorično bogate. Na primjer, osnovne namirnice mediteranske ishrane poput orašastih plodova, sjemenki, sira i ulja su kalorično bogate.

Iako su ove namirnice zdrave, jedenje velikih porcija može dovesti do prekomjernog unosa kalorija, što može ometati vaš napredak u mršavljenju.

Da biste to spriječili, važno je obratiti pažnju na veličinu porcija i kombinovati hranu bogatu kalorijama, poput sira i orašastih plodova, s hranom bogatom kalorijama, poput povrća i voća.

Preveliko oslanjanje na rafinisane ugljene hidrate

Iako se u mediteranskoj ishrani naglašavaju cjelovite žitarice, rafinirane žitarice, poput bijelog hleba i bijele tjestenine, uobičajene su u tradicionalnim mediteranskim jelima. Na primjer, bijeli hljeb se često poslužuje uz supe, a mnoga klasična jela od tjestenine prave se od tjestenine na bazi bijelog brašna.

Iako se ove namirnice apsolutno mogu uživati ​​u malim količinama kao dio zdrave ishrane, nedostaju im proteini i vlakna potrebni da biste se osjećali sitima nakon jela, što olakšava prejedanje.

Kada se pridržavate mediteranske ishrane, odabir više cjelovitih žitarica u odnosu na rafinirane žitarice može vam pomoći da bolje kontrolišete svoju težinu i spriječite prejedanje.

Previše pijenja vina

Iako mnogi ljudi koji žive na mediteranskoj obali uživaju u vinu, previše vina može usporiti proces mršavljenja.

Standardna čaša vina od 140 mililitara sadrži otprilike 125 kalorija, što se može nagomilati ako konzumirate više čaša ili pijete vino svakodnevno.

Previše alkohola može naštetiti vašem cjelokupnom zdravlju i povećati rizik od bolesti jetre, određenih vrsta raka i mnogih drugih zdravstvenih problema.

Ako pijete, preporučuje se umjeren unos, što se prevodi u jedno piće dnevno za žene i dva za muškarce. Međutim, daljnje smanjenje unosa alkohola može biti bolje za zdravlje.

Nedovoljan unos proteina

Mediteranska ishrana daje prioritet izvorima proteina poput ribe, mahunarki i peradi, ali neki ljudi koji slijede ovaj način ishrane možda ne konzumiraju dovoljno proteina.

Povećanje unosa proteina je dokazan način za gubitak težine, jer proteini pomažu da se osjećate siti nakon jela, smanjujući ukupan unos kalorija. Ishrana bogata proteinima također može zaštititi od gubitka mišića tokom gubitka težine, posebno kada se kombinuje s treningom snage.

Kako biste osigurali dovoljan unos proteina dok se pridržavate mediteranske ishrane, obavezno u svaki obrok i međuobrok uključite barem jedan izvor visokokvalitetnih proteina, poput piletine, grčkog jogurta, ribe, leće ili proteina sirutke.

Bezumno grickanje orašastih plodova, umaka ili peciva

Konzumiranje hranjivih namirnica može vam pomoći da ostanete na pravom putu kada pokušavate smršati. Međutim, važno je da budete svjesni grickanja tako što ćete dati prioritet hrani koja daje osjećaj sitosti i kontrolisati unos kalorija.

Neke mediteranske grickalice, poput peciva, humusa i orašastih plodova mogu uzrokovati unos viška kalorija tokom dana.

Da biste ostali na pravom putu, pokušajte planirati svoje grickalice i pripremati ih unaprijed u posudama s kontrolisanim porcijama kako biste mogli grickati svjesnije.

Neuravnoteženi obroci

Još jedna uobičajena greška koja može dovesti do debljanja na bilo kojoj dijeti je odabir neuravnoteženih obroka i grickalica. To znači obroci koji sadrže premalo proteina i vlakana, koji igraju važnu ulogu u osjećaju sitosti.

Prilikom sastavljanja obroka i međuobroka, prvo počnite s proteinima, zatim dodajte izvor vlakana, poput povrća, graha ili voća, a nakon toga zdrav izvor masti, poput avokada ili maslinovog ulja.

Kreiranje uravnoteženih obroka može vam pomoći u regulaciji gladi, održavanju stabilnih nivoa energije i sprječavanju prejedanja kasnije tokom dana, što vam omogućava uspješan gubitak težine.

Zašto mediteranska dijeta ne dovodi uvijek do gubitka težine

Prelazak na mediteransku ishranu ne rezultira uvijek gubitkom težine. Bez obzira na to koliko je ishrana zdrava u smislu namirnica i makronutrijenata, stvaranje kalorijskog deficita je ono što je najvažnije za gubitak tjelesne masti.

Ako nastavite unositi više kalorija nego što ih sagorite, nastavit ćete dobivati ​​na težini, bez obzira na to koju dijetu slijedite.

Mediteranska dijeta nije posebno osmišljena za gubitak masti, tako da ćete i dalje morati stvoriti kalorijski deficit, bilo konzumiranjem manje kalorija, povećanjem nivoa aktivnosti ili oboje, kako biste smršavili.