Video
„Svaki organizam odreaguje na naglu promjenu meteoroloških uslova i potrebno je izvjesno vrijeme da se adaptira, zavisno od njegove osjetljivosti. Promjena vremena utiče na sve nas, iako često toga nijesmo svjesni. Može uticati značajno na raspoloženje, smanjenje energije i radnu sposobnost, pospanost, nesanicu, glavobolju i drugo. Hronični bolesnici pri određenim vremenskim uslovima imaju pojačane tegobe, naročito pri nagloj promjeni vremena. Ovakvi vremenski uslovi naročito su opasni za srčane bolesnike i osobe sa varirajućim krvnim pritiskom, na njih prije svega utiče nagla promjena temperature vazduha i vazdušnog pritiska, kao i dugi periodi sa visokom maksimalnom dnevnom temperaturom, zatim na cerebrovaskularne bolesnike utiče nagli prelaz iz toplog u hladno vrijeme, dok kod osoba koje imaju osjetljiv nervni sistem dolazi do poteškoća usljed češćih prolazaka atmosferskih frontova i pojačanog južnog i jugoistočnog vjetra. Na astmatičare utiče povećana vlaga u vazduhu, pojava magle i padavina“, objasnili su u RHMZ za „Blic“.
Oni napominju da pored hroničnih bolesnika i kod zdravih osoba koje su osjetljive na promjenu vremena – meteoropata, moguća je pojava meteoropatskih reakcija u vidu: glavobolje, uslovljene naglom promjenom temperature i njenim izraženim dnevnim hodom, velikom razlikom između minimalne i maksimalne dnevne temperature vazduha, prolaskom fronta i značajnom razlikom vazdušnih pritisaka, naglog smjenjivanja visokog i niskog vazdušnog pritiska, pojačanog hladnog vjetra, razdražljivosti i promjenljivog raspoloženja, usljed prolaska frontalnog sistema, pojačanog južnog i jugoistočnog vjetra.
Mogu imati bolove u mišićima pred prolazak frontalnih sistema, naročito hladnog fronta, pri povećanoj vlazi u vazduhu, osjećati umor – malaksalost pri toplom i vlažnom vremenu i pred promjenu vremena, pri niskom vazdušnom pritisku.
Stručnjaci tvrde da je način života u današnje vrijeme, odnosno to što više provodimo vrijeme u zatvorenim prostorima smanjilo urođenu sposobnost da se prilagodimo vremenskim uslovima.
Nažalost, neki od navedenih simptoma mogu biti kobni posebno po kardiovaskularne bolesnike i hipertenzičare.
„Ekstremne promjene u bilo koje godišnje doba kod hroničnih bolesnika mogu izazvati značajne promjene. Kako u smislu povišenja krvnog pritiska tako i lošeg osjećanja, dok kod nekih ljudi dolazi i do pada krvnog pritiska. Reakcije su individualne, meteoropata je uvijek bilo, ali promjene klime su posljednjih godina mnogo izraženije nego ranije, pa je veći i broj bolesnika koji različito reaguju“, izjavio je za „Blic“ prof. dr Nebojša Tasić, pomoćnik direktora Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje” i predsjednik Udruženja centara za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga (HISPA).
Prema njegovim riječima, dešava se da u toku jednog dana imamo nevjerovatan vremenski rolerkoster i da se temperatura u danu zna promijeniti za 20 stepeni, a to je veoma opasno za bolesnike sa hroničnim oboljenjima, prije svega za hipertenzičare, dijabetičare, ljude sa neurološkim problemima, anksioznošću, depresijom i drugim psihijatrijskim problemima.
„Danas imamo sve veći broj meteoropata i ljudi koji reaguju na promjene vremena, prije svega jer su postale ekstremne. Posebno stariji ljudi koji imaju varijabilan krvni pritisak i koji imaju izražene tegobe, moraju biti na oprezu i najbolje je da se jave ljekaru. Posebno treba naglasiti da usljed tegoba ili pogoršanja zdravstvenog stanja nikako ne mijenjaju terapiju i ne uzimaju lijekove na svoju ruku“, istakao je prof. Tasić.
Ko i zašto prvi osjeti pogoršanje i kako biti pobjednik u borbi sa vremenom?
U Zavodu za javno zdravlje u Centru za promociju zdravlja u Subotici kažu da oscilacije temperature vazduha do ekstremno visokih mogu uticati na krvni pritisak. Najviše računa treba da vode astmatičari, srčani bolesnici i dijabetičari. Pogoršanje prvi osjete astmatičari pred kišu, dok prilikom preokreta najviše stradaju srčani bolesnici.
Zdrave osobe mogu osjetiti razdražljivost, nervozu, promjene raspoloženja i pritiska, od izrazito niskog ka visokom ili obrnuto. Rješenje je u umjerenosti, zdravoj ishrani i stilu života koji podrazumijeva prilagođavanje organizma promjenama.
„Ako želimo da budemo pobjednici u borbi sa vremenskim prilikama moramo obezbijediti zdrav organizam jer zdravlje obezbjeđuje otpornost na loše uticaje. Međutim, gotovo je nemoguće uvijek raditi korisne stvari za organizam i zato svako mora da teži ka povezivanju što više dobrobiti kako bi se lakše prilagodio promjenama vremena tokom dijela dana ili u kraćim periodima“, kaže specijalista socijalne medicine dr Zorica V. Dragaš.
Štetne navike i vrijeme
Savjetuje da se štetne navike odbace, dok pojedine treba kontrolisati. Sigurno je da nam korišćenje duvanskih proizvoda i duvanski dim ne idu u prilog dobrog zdravlja, i da štetu nanose narkotici i ljekovi van ljekarske indikacije.
„Previše kofeina i duvanski dim dovode do poremećaja zdravlja, nervoze, nesanice, smanjene koncentracije, razdražljivosti, zamaranja, otežanog disanja, povišenog krvnog pritiska. Kada razmišljamo kako se osjećamo i da li je uticaj vremenskih prilika presudan, treba da postavimo pitanje da li se u određenoj mjeri radi o normalnom umoru zbog vremena ili se radi o lošim navikama“, kaže Zorica V. Dragaš.
Treba izbjegavati kasni obrok, jer osobe koje jedu kasno uveče najčešće imaju višak kilograma, a ako neko ponavlja ovu lošu naviku najvjerovatnije će izgubiti miran san i gomilaće prekomjernu masnoću.
U toku dana treba izbjegavati boravak na suncu, a prostorije provjetravati noću u periodu toplotnih talasa. Obavezno je piti dovoljno vode i jesti povrće i voće sezone i druge namirnice koje treba pripremati bez ulja, odnosno treba izbjegavati pohovano i prženo.
Savjet stručnjaka:
osam sati sna i na spavanje treba ići prije 23 sata
obavezni obroci su doručak, užina, ručak, užina, večera
obroci ne treba da budu obilni i treba da su bogati povrćem i voćem
obavezno piti dovoljno kvalitetne vode
obavezna je šetnja, po mogućnosti rekreacija
adekvatna odjeća i obuća u skladu sa vremenskim prilikama
odmor, čitanje knjige, muzika, druženje, porodično okupljanje
Preporučeno
boravak u prirodi, izbjegavati boravak na suncu u najtoplijim dijelovima dana, od 10 do 17 sati.
