Za većinu ljudi, pomjeranje sata unaprijed u proljeće je najstrašnija promjena. Prosječna osoba dobije oko 40 minuta manje spavanja u ponedjeljak nakon „proljeće naprijed” na ljetnje računanje vremena, prema Fondaciji za spavanje.
Efekti ljetnjeg računanja vremenaLjetnje računanje vremena pokvari unutrašnji sat vašeg tijela, što može negativno uticati na vaše zdravlje na načine na koje niste svjesni, kaže Jocelin Cheng, MD, neurolog i specijalista za medicinu spavanja koja je potpredsjednica Komiteta za javnu bezbjednost Američke akademije za medicinu spavanja.
„Svjetlost je najmoćniji regulator našeg cirkadijalnog ritma. Kada promijenimo izloženost svjetlosti koju dobijamo ujutru i noću, ona to odbacuje”, kaže Čeng. „Postoje štetne zdravstvene posljedice i posljedice u stvarnom životu kao rezultat toga.„
Gubitak jednog sata možda ne izgleda kao velika stvar, ali „zaista može imati značajan uticaj na naše opšte zdravlje i dobrobit”, kaže Melisa Lipford, doktor medicine, neurolog i specijalista za spavanje na klinici Mejo.
Da li treba da zadržimo ljetnje računanje vremena?
Ljetnje računanje vremena postoji u Sjedinjenim Državama od 1918. godine kada se smatralo da štedi energiju tokom Prvog svjetskog rata. Posljednjih godina, sve veća zabrinutost zbog uticaja na zdravlje podstakla je najmanje 40 država da predlože zakone kojima bi se eliminisale promjene vremena koje se obavljaju dva puta godišnje.
Prosječna osoba dobije oko 40 minuta manje spavanja u ponedjeljak nakon „proljeće naprijed” na ljetnje računanje vremena, prema Fondaciji za spavanje. Stručnjaci kažu da nije neobično da nečiji san bude poremećen danima ili nedjeljama nakon toga, piše AARP.
Istraživanje iz 2020. koje je sprovela Američka akademija za medicinu spavanja pokazalo je da bi 63 odsto odraslih radije eliminisalo sezonske promjene vremena.
U jesen govorimo o „dobijanju” jednog sata sna, ali većina ljudi i dalje doživljava neto gubitak vremena spavanja te noći i narednih dana jer se probude ranije, imaju više problema da zaspiju ili se probude tokom noći, prema pregledu objavljenom u časopisu Sleep Medicine Revievs.
Čak i ako se ne osjećate umorno, „Svijetlo je najmoćniji regulator našeg cirkadijalnog ritma. Kada promijenimo izloženost svjetlosti koju dobijamo ujutru i noću, ona to odbacuje”, kaže Čeng. „Postoje štetne posljedice po zdravlje i posljedice u stvarnom životu kao rezultat toga.„
Evo šest načina na koje prekidi sa ljetnjeg računanja vremena u proljeće mogu uticati na vaše tijelo.
1. Veći rizik od srčanog i moždanog udara
Ljetnje računanje vremena uzima danak u vašem srcu. Jedno istraživanje pokazalo je povećanje broja srčanih udara za 24 odsto u ponedjeljak nakon početka ljetnjeg računanja vremena. Drugi je otkrio da je rizik od moždanog udara 8 procenata veći u dva dana nakon promjene vremena.
Pored toga, broj ljudi hospitalizovanih sa atrijalnom fibrilacijom ili A-fibrilacijom — najčešćim tipom nepravilnog otkucaja srca — raste u danima nakon proljećne promjene vremena, prema analizi 6.089 pacijenata koji su primljeni u Medicinski centar Montefiore u NJujorku iz 2020. Jedna studija je otkrila da je rizik od moždanog udara 8 procenata veći u dva dana nakon promjene vremena u proljeće i jesen.
Naučnici nisu sigurni zašto ljetnje računanje vremena utiče na vaše srce i krvne sudove, ali je vjerovatno povezano sa poremećajem cirkadijalnog ritma tijela, kaže Donald Lojd-DŽons, MD, predsjednik odjeljenja za preventivnu medicinu na Medicinskom fakultetu Feinberg Univerziteta Northvestern i bivši predsjednik Američkog Heart udruženja.
„Mi se uspostavljamo u ovim obrascima i tijelo zna šta može da očekuje”, kaže on. „Kada se ovi obrasci poremete, imate tendenciju da vidite razlike u nivoima hormona stresa i razlike u nivou krvnog pritiska. Obje te stvari mogu biti okidači za srčane i moždane udare koji se inače ne bi dogodili”.
2. Oštećeno donošenje odluka
Naučnici odavno znaju da nedostatak sna može uticati na vašu sposobnost razmišljanja i donošenja odluka. Studije takođe pokazuju da je veća vjerovatnoća da će ljudi koji nemaju dovoljno zatvorenih očiju rizikovati i praviti greške.
To može objasniti zašto dolazi do porasta medicinskih grešaka, povreda na radnom mjestu i olupina automobila nakon što su ljudi resetovali satove u proljeće, kaže Sabra Abot, MD, vanredni profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Northvestern i direktor Klinike sjeverozapadne cirkadijanske medicine.
„Uopšteno govoreći, nedostatak sna uklanja funkcije frontalnog režnja u našem tijelu – to je dio mozga koji nas drži pod kontrolom i da radimo stvari koje ne bi trebalo da radimo“, kaže Abot. „Što manje spavate, veća je vjerovatnoća da ćete se prepustiti impulsima i manje je vjerovatno da ćete donijeti dobre odluke.
Studija iz 2020. koja je ispitivala podatke o saobraćajnim nesrećama u periodu od 10 godina otkrila je povećanje od 6 procenata fatalnih nesreća u sedmici nakon što su ljudi u proljeće ponovo postavili satove. Pošto nije bilo sličnog povećanja u padu kada ljudi odspavaju sat vremena, autori studije su rekli da je skok najvjerovatnije objašnjen „cirkadijalnim neusklađenošću i nedostatkom sna“.
3. Poteškoće sa pamćenjem i fokusom
Nedostatak sna negativno utiče na pamćenje, raspon pažnje i fokus, pokazuju istraživanja.
Očekujte da ćete biti lakše ometani i manje produktivni dan nakon što pomjerite sat nekoliko dana unaprijed nakon prelaska na ljetnje računanje vremena. Jedna studija objavljena u časopisu Journal of Applied Psichologi otkrila je nagli porast „sajber-loafinga“ — korišćenja interneta za ličnu upotrebu, a ne za rad — u ponedjeljak nakon proljećne promjene vremena.
„Kada spavamo, mnogo kritičnih zadataka se dešava u našem mozgu“, kaže Melisa Lipford, doktor medicine, neurolog i specijalista za spavanje na klinici Maio. „Potreban nam je dobar dubok san da bismo sljedećeg dana mogli da obavljamo više zadataka, učimo nove zadatke i obraćamo pažnju.“
4. Promjene apetita i žudnja
Možda ćete se osećati gladnije nego inače nedjelju dana nakon promjene vremena, zbog čega je veća vjerovatnoća da ćete se prejedati, kažu stručnjaci.
To je djelimično zato što obroke jedete sat vremena kasnije nego što ste navikli da ćete početi da osjećate glad sat vremena prije uobičajenog vremena za obrok. Ali to je takođe zbog fluktuacije nivoa hormona u vašem mozgu. Čak i mali nedostatak sna povećava hormon grelin – koji vas čini gladnim – i potiskuje hormon leptin, koji vam pomaže da se osjećate zadovoljno nakon što jedete.
Kada te napadi gladi stignu, vjerovatno ćete posezati za picom, krofnama ili drugom hranom koja sadrži mnogo masti ili šećera. Zašto? Zato što nauka pokazuje da „kada ste lišeni sna, obično donosite manje zdravih izbora“, kaže Lipford.
5. Povećana iritacija
Već znate da kada ste umorni, vaše raspoloženje utiče. Istraživanja pokazuju da je teže regulisati svoje emocije kada se niste dobro naspavali. Osjećate se razdražljivo, nestrpljivo i veća je vjerovatnoća da ćete pucati na voljene osobe.
Čak i sudije, koje bi trebalo da budu nepristrasne, mogu biti neraspoloženije u danima nakon početka ljetnjeg računanja vremena; jedno istraživanje je pokazalo da oni izriču strože kazne odmah nakon smjene.
Kako pomoći svom tijelu da se prilagodi ljetnjem računanju vremena
Počnite da se prilagođavate unaprijed. U danima koji prethode promjeni vremena, idite u krevet oko 15 ili 20 minuta ranije svake noći. Postepeno prilagođavanje pomaže da se izbjegne šok za vaš sistem.
Izložite se jutarnjem svijetlu. Čim se probudite, pokušajte da izađete napolje. Jutarnje svijetlo će poslati snažan signal za buđenje vašem mozgu i pomoći u resetovanju vašeg unutrašnjeg sata. Ako ne možete da izađete napolje, bar pokušajte da dođete do prozora.
Prekinite kafu do 14 časova. Možda ćete biti u iskušenju da unesete malo dodatnog kofeina da biste prebrodili podnevni pad, ali kofein može da se zadrži u vašem sistemu i da ošteti vašu sposobnost da zaspite.
Preporučeno
Prakticirajte dobru higijenu sna. Da biste stimulisali san nakon promjene vremena, uvjerite se da je vaša spavaća soba tamna, tiha i hladna. Izbjegavajte alkohol i elektronske uređaje prije spavanja i usvojite smirujuću rutinu prije spavanja. Ako vam je i dalje teško da zaspite, razmislite o uzimanja male doze melatonina – pola miligrama do miligrama – oko 30 minuta prije spavanja, predlaže Abot.
Video