Video
Istraživački tim, predvođen dr Rašidom Ahmadom iz Instituta za dijabetes Dasman u Kuvajtu, pratio je dvije grupe miševa tokom 16 nedjelja. Jedna grupa hranila se ishranom sa niskim udjelom masti koja je sadržala saharozu, odnosno obični stoni šećer, dok je druga bila na istoj vrsti ishrane, ali bez saharoze.
Tokom eksperimenta naučnici su pratili toleranciju na glukozu, osjetljivost na insulin, nivoe metaboličkih hormona, sastav crijevne mikrobiote, kao i znakove upale u debelom crijevu i jetri.
Na kraju istraživanja obje grupe imale su približno istu tjelesnu težinu. Međutim, miševi koji nijesu unosili saharozu razvili su lošiju kontrolu nivoa glukoze u krvi, insulinsku rezistenciju, promjene u crijevnoj mikrobioti, upalu crijeva i promjene povezane sa masnom bolešću jetre.
Rezultati ukazuju da potpuno uklanjanje saharoze iz ishrane sa niskim udjelom masti može neočekivano narušiti zdravlje crijeva i podstaći upalne i metaboličke poremećaje.
Autori studije naglašavaju da ovi rezultati ne znače da treba neograničeno konzumirati slatkiše. Najveći problem predstavljaju dodati šećeri u prerađenoj hrani i pićima, čiji prekomjeran unos povećava rizik od povišenog krvnog pritiska, hronične upale, karijesa, gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti.
Preporuka Američkog udruženja za srce i dalje je da muškarci dnevno unose najviše devet kašičica dodatog šećera, dok je za žene preporučeni maksimum šest kašičica.
Preporučeno
Istraživači ističu da nalazi prije svega ukazuju na značaj uravnotežene ishrane, a ne na potrebu za potpunim izbacivanjem šećera iz jelovnika.
