Mozak ubrzano radi, memorija se povećava i sposobni smo da zapamtimo svaki detalj onoga što vidimo, čujemo ili osjećamo. Tada nam se čini kao da je vijreme stalo, kao, na primier, nakon saobraćajne nesreće.
U tijelu, preciznije u dijelu malog mozga koji zovemo hipotalamus, aktivira se cijeli niz hormona podstaknut oslobađanjem CRH hormona, prenosi Daily Mail.
To rezultira ubrzanim disanjem, povećanjem krvnog pritiska i brzine otkucaja srca. Krv se seli iz drugih djelova tijela u mišiće – što rezultira većom snagom i izdržljivošću.
Rad imunološkog sastava ubrzava, a krv se priprema za zgrušavanje – u slučaju da budemo ozlijeđeni.
Mozak počinje da radi sve bolje – hrani se većim dozama glukoze i kiseonika. Izgaranje naše tijelo u stresnim situacijama radi ubrzano poput nekog motora koji, ako tim tempom radi predugo, pregrije se i izgori.
Fiziološke promjene, uključujući povišen pritisak, veći nivo glukoze u krvi i smanjen apetit, kratkoročno su važne za prilagođavanje koje obično uzrokuje vrlo malo oštećenja.
Tišina djeluje blagotvorno na stresno stanje iako mnoge konstantne zvukove i ne čujemo jer smo navikli na njih, oni negativno djeluju na naše moždane stanice koje se zapravo nikada ne mogu odmoriti od tih nadražaja.
Naučnici kažu da sjedenje u tišini blagotvorno djeluje na ljude i popravlja štetu koju čini prevelika količina zvukova. Kada nastupi tišina, mozak se umiri, a tada se osjećamo mirno i spokojno.
Preporučeno
Tišina nas umiruje i usporava, a samim time nam daje priliku da se riješimo nagomilanog stresa.
Video