Video
Mnogi se ne uklanjaju u potpunosti sistemima za prečišćavanje otpadnih voda i završavaju u rijekama, jezerima i potocima, gdje se zadržavaju i utiču na divlje životinje na neočekivane načine.
Istraživanja vršena u posljednjih nekoliko decenija su pokazala da farmaceutski zagađivači mogu da poremete širok spektar osobina kod životinja, uključujući njihovu fiziologiju, razvoj i reprodukciju.
U novoj studiji, istraživano je kako sedativ klobazam, koji se obično propisuje za poremećaje spavanja i anksioznosti, utiče na migraciju mladog atlantskog lososa (Salmo salar) iz rijeke Dal u centralnoj Švedskoj u Baltičko more, prenosi Science Alert.
Nalazi sugerišu da čak i sićušni tragovi droga u životnioj sredini mogu da promijene ponašanje životinja na načine koji mogu da utiču na njihov opstanak i uspjeh u divljini.
Zagađene sve rijeke svijeta
Nedavno globalno istraživanje rijeka u svijetu otkrilo je da droga zagađuje vodene puteve na svim kontinentima – čak i na Antarktiku. Ove supstance ulaze u vodene ekosisteme ne samo kroz našu svakodnevnu upotrebu, kada aktivna jedinjenja prolaze kroz naša tijela i ulaze u kanalizacione sisteme, već i usljed nepravilnog odlaganja i ispuštanja industrijskih otpadnih voda.
Do danas je gotovo 1.000 različitih aktivnih farmaceutskih supstanci otkriveno u sredinama širom svijeta. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da su biološke mete mnogih od ovih ljekova, kao što su receptori u ljudskom mozgu, takođe, prisutni i u velikom broju drugih životinjskih vrsta.
To znači da životinje u divljini, takođe, mogu da reaguju na ljekove iz otpadnih voda.
Farmaceutsko zagađenje u divljini
Efekti farmaceutskih zagađivača na ponašanje životinja dobili su relativno manje pažnje, ali laboratorijske studije pokazuju da veliki broj ovih zagađivača može da promijeni funkcionisanje mozga i ponašanje kod riba i drugih životinja.
Ovo je veliki razlog za zabrinutost, piše australijski naučni portal. Ponašanje koje je ključno za opstanak, uključujući izbjegavanje predatora, traženje hrane i društvene interakcije, može da bude poremećeno.
Laboratorijska istraživanja su pružila korisne uvide, ali eksperimentalni uslovi rijetko odražavaju složenost prirode. Okruženje je dinamično i teško ga je predvidjeti, dok se životinje često ponašaju drugačije nego u kontrolisanim okruženjima.
Kao dio velike terenske studije u centralnoj Švedskoj, mladim atlantskim lososima pričvršćeni su implantati koji su polako oslobađali klobazam (uobičajeni farmaceutski zagađivač), kao i minijaturni predajnici za praćenje njihove migracije prema moru kroz rijeku Dal.
Otkriveno je da je klobazam povećao uspjeh ove migracije iz rijeke u more, pošto je više lososa tretiranih ovim sedativom stiglo do Baltičkog mora u poređenju sa netretiranom ribom.
Lososima izloženim klobazamu je, takođe, trebalo manje vremena da prođu kroz dvije velike hidroelektrane koje često odlažu ili blokiraju migraciju lososa. Da bi se bolje razumjele ove promjene, nastavljeno je sa laboratorijskim eksperimentom koji je otkrio da je klobazam, takođe, promijenio i način na koji se ribe grupišu i kreću zajedno – ono što naučnici nazivaju ponašanjem u plićaku – kada se suoče sa predatorom.
Ova studija Švedskog univerziteta poljoprivrednih nauka je među prvima pokazala da farmaceutsko zagađenje može da utiče ne samo na ponašanje u laboratoriji, već i na životinje u njihovom prirodnom okruženju.
Iako uspješnija migracija u početku može zvučati kao pozitivan efekat, svaki poremećaj prirodnog ponašanja ima talasne efekte na ekosisteme. Čak i naizgled korisne promjene u ponašanju životinja, poput bržeg prolaska kroz barijere, imaju svoju cijenu.
„Promjene u vremenu migracije, na primjer, mogu dovesti do toga da ribe prerano stignu u more, kada uslovi nisu idealni ili da ih izlože novim grabežljivcima i rizicima. Tokom vremena, ove suptilne promjene bi mogle da utiču na dinamiku čitavih populacija i ugroze ravnotežu ekosistema”, smatra Džek Brend, istraživač ekologije ponašanja i kretanja.
Zelena hemija
Farmaceutski proizvodi su od vitalnog značaja za održavanje zdravlja ljudi i životinja. Akumulacija ovih ljekova u rijekama i jezerima, međutim, zahtijeva pametnije pristupe održavanju vodenih puteva čistima.
Jedan dio rješenja je nadogradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Neke napredne metode kao što je ozonizacija, koja uključuje propuštanje gasa ozona kroz otpadnu vodu kako bi se razbili zagađivači, mogu biti efikasne u uklanjanju farmaceutskih proizvoda.
Takvi napredni sistemi su, nažalost, često previše skupi za instaliranje i nedostižni u mnogim regionima.
Još jedan obećavajući put čišćenja je zelena hemija: dizajniranje ljekova koji se lakše razlažu u okruženju ili postaju manje toksični nakon upotrebe.
„Naš tim je nedavno ovo istakao kao ključni korak ka smanjenju farmaceutskog zagađenja životne sredine. Jači propisi i bolje prakse odlaganja ljekova, takođe, mogu da pomognu da se spriječi da ljekovi uopšte završe u vodenim tokovima”, istakao je Brend, i dodao:
Preporučeno
„Ne postoji jedinstveno rješenje, ali unapređenjem i integracijom nauke, tehnologije i politike, možemo pomoći u zaštiti divljih životinja od neželjenih efekata farmaceutskog zagađenja”.
