Koristeći matematičke i računarske metode, analizirali su podatke o zemljotresima sa zapisima o solarnoj aktivnosti i temperaturama na površini Zemlje. Primijetili su da se, kada su u svoj model uključili temperature površine Zemlje, preciznost prognoza poboljšala, posebno za plitke zemljotrese.
Seizmologija je otkrila mnogo osnovnih činjenica o zemljotresima: tektonske ploče se pomjeraju, izazivajući nagomilavanje energije naprezanja, koja se na kraju oslobađa u vidu zemljotresa. Međutim, kada je riječ o predviđanju ovih događaja, još uvijek postoji mnogo nepoznanica kako bi se pravovremeno evakuisali gradovi prije katastrofa, poput zemljotresa magnitude 9,0 u Tohokuu 2011. godine. Taj zemljotres ne samo da je izazvao cunami koji je doveo do nuklearne katastrofe u Fukušimi, već je rezultirao i sa više od 18.000 smrtnih slučajeva.

Posljednjih godina istraživanja su se fokusirala na moguću povezanost između Sunca ili Mjeseca i seizmičke aktivnosti na Zemlji, pri čemu neka istraživanja ukazuju na uticaj plimskih sila ili elektromagnetnih efekata na Zemljinu koru, jezgro i omotač.

U časopisu Chaos, koji izdaje AIP Publishing, istraživači sa Univerziteta u Cukubi i Nacionalnog instituta za naprednu industrijsku nauku i tehnologiju u Japanu istražili su mogućnost da klima na Zemlji, pod uticajem solarne toplote, igra ulogu u seizmičkim procesima. Studija se nadovezuje na prethodno istraživanje dvojice autora objavljeno u istom časopisu 2022. godine, koje je povezalo solarnu aktivnost, posebno broj sunčevih pjega, sa seizmičkim sistemima na Zemlji, čime je uspostavljena uzročno-posljedična veza.

„Solarna toplota pokreće promjene u temperaturi atmosfere, što zauzvrat može uticati na svojstva stijena i kretanje podzemnih voda“, rekao je autor Mateus Enrike Žunkveira Saldanja.

„Takve promjene mogu da učine stijene krhkijima i podložnijima pucanju, na primjer – a promjene u padavinama i topljenju snijega mogu da izmijene pritisak na granicama tektonskih ploča. Iako ovi faktori možda nijesu glavni uzročnici zemljotresa, mogli bi igrati ulogu u njihovom predviđanju“.

Povezani članci

Život

Naučnici pronašli planetu koja izgleda isto kao Zemlja

Svijet

Naučnici kažu da će 2024. biti najtoplija godina u istoriji mjerenja

Život

Naučnici: Dozvolite eksperimente na embrionima starim do 28 dana

Koristeći matematičke i računarske metode, istraživači su analizirali podatke o zemljotresima sa zapisima o solarnoj aktivnosti i temperaturama na površini Zemlje. Među ostalim nalazima, primijetili su da se, kada su u svoj model uključili temperature površine Zemlje, preciznost prognoza poboljšala, posebno za plitke zemljotrese.

„To ima smisla, s obzirom na to da toplota i voda uglavnom utiču na gornje slojeve Zemljine kore“, rekao je Žunkveira Saldanja.

Ovi nalazi sugerišu da prenos solarne toplote na površinu Zemlje, makar i minimalno, utiče na seizmičku aktivnost, te da uključivanje predviđanja solarne aktivnosti u detaljne modele temperature Zemlje može pomoći u izdavanju prognoza za zemljotrese.

„Ovo je uzbudljiv pravac istraživanja i nadamo se da će naša studija pomoći u rasvjetljavanju šire slike o tome šta sve može pokrenuti zemljotrese“, rekao je Žunkveira Saldanja.