Lakše je razotkriti prosječnog lažljivca dok je kod onih “pokerskog lica” to malo teže, ali nije nemoguće.
Zato, ukoliko želite da nekoga uhvatite u laži, obratite pažnju na ove stvari:
Ton glasa – biće drugačiji nego inače. U nekim slučajevima se onome ko izgovori laž ton glasa povisi, u manje slučajeva je dublji. Ali u svakom slučaju nije isti kao kod pričanja istine.
Suzdržanost – lažljivac često koristi riječi poput “ja mislim”, vjerujem”, “po mom saznanju” ili “neka vrsta”. Na taj način pokušavaju što veći dio izmišljene priče držati nejasnim.
Oklevanje – nakon što mu se postavi pitanje, onome ko ne govori istinu trebaće nekoliko trenutaka da smisli odgovor.
Ublažavanje – koristiće “mekši jezik” odnosno pokušaće ublažiti samu težinu krađe. Na primjer, umjesto da kaže “Nisam ukrao torbu“, reći će “Nisam uzeo torbu“.
Preporučeno
Negativne emocije – lažljivac će izgovarati riječi kao što su mržnja, isprazno i tužno, a na taj način podsvjesno iskazuju svoju krivicu.
Hrpa informacija – da bi žrtvu uvjerio u svoju laž, lažljivac će izmišljotinu dopunjavati raznim izmišljenim detaljima, npr. o tome šta se dogodilo.
Neutralnost – izbjegavaće zamjenice “ja” ili “mi” kao da nemaju veze s onime što se događa ni s ljudima koji su u to upleteni.
Miješaju sitne detalje – ljudi koji govore istinu imaju jasnu sliku o tome što se dogodilo, ali lažljivci nemaju i lako se pogube u sitnim detaljima svoje izmišljene priče.
Kažu jedno, a potom nešto sasvim drugo jer se ne sjećaju šta su prvi put rekli.














