Dalazen, koja je iz Sao Paula, u aprilu je ronila sa ajkulama uz brazilsku obalu kada je osjetila snažan pritisak na nozi.

„Kada me je ajkula ugrizla, bol je bio veoma jak. Ostala sam mirna jer sam znala da ne mogu da se borim protiv životinje“, kazala je ona.

Ajkula bolničarka, duga više od dva metra, zarila je zube u Dalazeninu butinu.

Držala ju je nekoliko sekundi pod vodom, nakon čega ju je pustila, a Dalazen je uspjela da se udalji. Iskustvo joj je ostavilo razderotine na butini i, kako je rekla, bilo je „zastrašujuće“.

Dalazen je na Instagramu objavila snimak napada, koji je pregledan više od 10 miliona puta.

Iako kaže da nije ronila zbog društvenih mreža i da nije dodirivala niti provocirala ajkulu, priznala je da joj se našla preblizu.

Incidenti u kojima ajkule ugrizu ljude izuzetno su rijetki, ali su najmanje tri influensera u posljednjih godinu dana doživjela napad ovih morskih životinja.

Naučnici su sve zabrinutiji zbog sve većeg broja snimaka na društvenim mrežama na kojima se vidi kako ljudi plivaju preblizu ajkulama, dodiruju ih ili ih čak jašu.

U julu je jedan influenser zamalo ostao bez noge kada ga je napala grebenska ajkula dok je lovio ribu. U decembru je ajkula ugrizla kineskog kreatora sadržaja na Maldivima. Oba incidenta su snimljena.

Istraživači koji širom svijeta prate interakcije ljudi i ajkula kazali su za BBC da su u posljednje tri godine primijetili povećanje broja slučajeva u kojima su ljudi ugrizeni dok su pokušavali da se fotografišu sa ajkulama.

Nedavno istraživanje ekspedicija plivanja sa životinjama pokazalo je da influenseri i fotografi često zanemaruju bezbjednosne preporuke.

U februaru prošle godine, ajkula bik je na Karibima jednom turistu odgrizla obje ruke dok je pokušavao da je fotografiše iz plićaka, navodi se u izvještaju lokalnih vlasti.

Dva mjeseca kasnije, ronioca u Izraelu, koji je koristio štap za selfi, ubile su ajkule, takođe najvjerovatnije dok je pokušavao da napravi fotografije.

Rizik od napada ajkula i dalje je veoma nizak

Ipak, rizik od ujeda ajkule ostaje izuzetno nizak. Broj neisprovociranih napada ajkula širom svijeta uglavnom je stabilan tokom posljednjih 30 godina i iznosi oko 70 ugriza godišnje.

Dalazen je napala ajkula bolničarka, poznata kao relativno mirna vrsta. Međutim, pojedini influenseri snimljeni su kako dodiruju tigraste ajkule, pa čak i velike bijele ajkule.

„Govorimo o pravom predatoru, veoma velikoj divljoj životinji. Ne biste ušli u Serengeti i pokušali da stavite ruku na lice lava“, kaže istraživač ajkula Kristijan Parton.

Ajkule često koriste odbrambene ili „istraživačke“ ugrize kada čovjek nepozvan uđe u njihov prostor, dodaje on.

Interakcija sa ljudima može izazvati stres kod ajkula

Interakcija sa ljudima može izazvati i stres kod ovih životinja.

Naučne studije pokazale su da približavanje ajkuli ili njeno dodirivanje dovodi do povećanog nivoa hormona glukokortikoida. To može oslabiti imuni sistem, povećati smrtnost i dovesti do gubitka mladunaca.

„Ako prilazite ajkuli i izlažete je stresu, bilo da je riječ o staništu za mrijest, području razmnožavanja ili hranjenja, lišavate je prostora koji je važan za njen opstanak. To je svakako problem“, objašnjava Parton.

Influenserka: Nisu mi cilj klikovi, već zaštita ajkula

Jedna od najpoznatijih kreatorki sadržaja o ajkulama je Oušn Remzi, 38-godišnja bivša manekenka, koja je stekla slavu 2019. godine nakon što je fotografisana kako pliva sa jednom od najvećih velikih bijelih ajkula ikada viđenih.

Često objavljuje snimke na kojima dodiruje ajkule i drži ih za leđna peraja.

Za BBC je govorila sa broda na Havajima, gdje vodi ture „Ronjenje sa Oušn“, tokom kojih klijenti rone sa ajkulama.

„Moj cilj sa svim sadržajima nikada nije bio da dobijem preglede, već da doprinesem zaštiti ajkula“, kaže Remzi.

Tvrdi i da je učestvovala u izradi naučnih radova i prikupljala podatke, navodeći da je njen rad usmjeren na edukaciju.

Ona negira da približavanje ajkulama i njihovo dodirivanje može da im nanese štetu.

„Većina mog rada i onoga što dijelim zasniva se na poštovanju i posmatranju sa udaljenosti“, kaže ona.

„Posmatram njihovo ponašanje i one biraju da stupe u interakciju sa mnom. One uvijek prve prilaze“, dodaje Remzi.

BBC ju je pitao šta misli o tvrdnjama naučnika da snimci na kojima ljudi dodiruju ajkule mogu podstaći druge da rizikuju i učine isto.

„Morate dati javnosti određenu odgovornost. Mislim da većina ljudi ono što dijelim posmatra u edukativnom kontekstu i ne izlazi da to jednostavno ponovi“, insistira Remzi.

Dobijanje savršene fotografije može skupo da košta

BBC je razgovarao sa nekoliko influensera. Svi su negirali da ih motivišu pregledi, klikovi ili zarada, insistirajući na tome da podržavaju zaštitu ajkula ili pokušavaju da promijene percepciju javnosti o ovim životinjama.

Stručnjak za ajkule, dr Džek Kuper, takve tvrdnje opisuje kao „smiješne“.

„Zaista ne mogu da objasnim kako približavanje ajkuli, njeno dodirivanje ili jahanje pomaže njenoj zaštiti. Sve što radite jeste da pokazujete ajkulu koju čovjek uznemirava. To ne doprinosi zaštiti ajkula“, smatra on.

Erik Klua, morski biolog iz Pariza koji je istraživao motive napada ajkula, kaže da raste broj incidenata izazvanih prevelikim približavanjem ljudi ovim životinjama, jer ljudi ajkule doživljavaju kao manje opasne nego ranije.

„Poruka koju prenose influenseri je: ‘Pogledaj! Dodirni ajkulu, ništa ti se neće dogoditi'“, kaže on.

Plivanje i ronjenje sa ajkulama postaju sve popularniji širom svijeta. Putnička stranica TripAdvisor trenutno nudi više od 140 takvih iskustava samo na Maldivima.

Neki oglasi čak reklamiraju mogućnost da turisti naprave „najbolji selfi“ sa ajkulama.

Ali upozorenje stručnjaka je jasno: potraga za savršenom fotografijom može imati veoma bolnu cijenu.