Ironično je što količina savjeta kojima smo svakodnevno izloženi kod mnogih izaziva upravo ono što pokušavaju da izbjegnu – dodatni stres.
Stručnjaci zato ističu da je najvažnije prvo razumjeti šta je kortizol i zašto je organizmu neophodan.
Kortizol nije neprijatelj
„Kortizol je steroidni hormon stresa koji proizvode nadbubrežne žlijezde, male žlijezde smještene iznad bubrega“, objašnjava doktorka Dženifer Čeng, načelnica Odjeljenja za endokrinologiju Medicinskog centra Džerzi Šor Univerziteta.
Kako navodi, on ima ključnu ulogu u odgovoru organizma na stres, regulaciji metabolizma i prirodno se mijenja tokom dana, prenosi Živim.hr.
„Kortizol najviše vrijednosti obično dostiže ujutro, neposredno nakon buđenja“, kaže ona.
Drugim riječima, kortizol nije neprijatelj. Bez njega organizam ne bi mogao da odgovori na stresne situacije, održava krvni pritisak, reguliše nivo šećera u krvi niti obezbijedi dovoljno energije za svakodnevne aktivnosti.
Problem nastaje tek kada njegov nivo ostane hronično povišen.
Endokrinolog Andres Splenser svojim pacijentima stalno ponavlja isti savjet.
„Ako želite hormonsko zdravlje, fokusirajte se na tri stvari – san, ishranu i fizičku aktivnost, tim redosljedom. Kada dovoljno spavate, kvalitetno se hranite i redovno vježbate, ne samo da se bolje osjećate, već i hormoni funkcionišu kako treba. Nedostatak sna, hronični stres, loša ishrana i premalo kretanja utiču na cijeli hormonski sistem“, kaže on.
Vježba koja privremeno povećava kortizol
Ipak, jedna navika koju većina smatra veoma zdravom može privremeno da poveća nivo kortizola.
Riječ je o HIIT treningu, odnosno intervalnom treningu visokog intenziteta.
Takvi treninzi podrazumijevaju smjenjivanje kratkih perioda veoma intenzivnog vježbanja i kratkih pauza za odmor. Na primjer, 30 sekundi burpija ili sprinta, zatim desetak sekundi odmora, pa ponovo maksimalan napor.
„HIIT izaziva privremeni porast kortizola jer mozak dobija signal da je tijelo izloženo velikom fizičkom opterećenju. Kao odgovor, oslobađaju se hormoni stresa, među kojima je i kortizol“, objašnjava doktorka Čeng.
Zašto to nije loše?
Doktorka Viktorija Fin ističe da kortizol tokom intenzivnog treninga ima važnu fiziološku ulogu.
On povećava nivo glukoze u krvi kako bi mozak i mišići imali dovoljno energije, učestvuje u regulaciji krvnog pritiska i rada srca, kao i u obezbjeđivanju energije potrebne za ovako zahtjevan napor.
„Pojednostavljeno rečeno, kortizol pomaže organizmu da izdrži kratkotrajna, veoma intenzivna fizička opterećenja“, kaže Fin.
Istraživanja pokazuju da nakon jednog HIIT treninga nivo kortizola očekivano raste, zatim pada ispod početnih vrijednosti i uglavnom se vraća u normalu u roku od 24 sata.
Preporučeno
Zbog toga stručnjaci naglašavaju da privremeni porast kortizola nakon intenzivnog treninga nije razlog za zabrinutost. Problem predstavlja jedino hronično povišen nivo ovog hormona, koji je najčešće posljedica dugotrajnog stresa, nedostatka sna i nezdravih životnih navika.
Video