Dok su milenijalci krajem devedesetih i početkom dvijehiljaditih svoju viziju globalizovanog svijeta pronalazili na putovanjima po Indiji, današnje mlade, pripadnike generacije Z, zaokuplja druga azijska zemlja – Japan. Taj interes prerastao je u svojevrsnu opsesiju, vidljivu i na društvenim mrežama, gdje se romantizovani prizori svakodnevice jednostavno označavaju lokacijom “Tokio”.

No, divljenje mladih nadilazi puku znatiželju. Oni ističu japansku uljudnost, tehnološki napredak i bogatu kulturu, doživljavajući je kao složenu mješavinu starog i novog, ozbiljnog i zaigranog. Rast globalnog uticaja Japana rezultat je decenija izvoza svega, od hrane do filmova. Mnogi od tih proizvoda, kako prenosi RTCG, poput Hello Kitty, ramena ili sušija, postali su globalno prepoznatljivi.

@mimi.alxt I only paid $14 for everything I ate omg 🇯🇵🍣 #kurasushi #kurasushijapan #sushijapan #kurarevolvingsushi #sushitrain #conveyorbeltsushi #japansushirestaurant #musttryinjapan #foodinjapan #sushijapan #dotonbori #osakafood #osakaeats #japanfoodguide #sashiminigiri #thingstodoinjapan ♬ Kawaikutegomen (feat. capi) – HoneyWorks

“Ko ide na suši, ne kaže “Idem da jedem japansku hranu”, nego baš “Idem na suši”, objasnila je Meri Vajt, profesorka antropologije sa Univerziteta u Bostonu specijalizovana za Japan. Ona to opisuje kao fenomen “Japan, a ne Japan”.

“Zanimljivo je kod sušija, što je u Japanu to vrlo otmeno jelo. Nećete vidjeti nekoga da hoda ulicom sa sušijem u stiroporskoj kutiji,” rekla je i dodala da se njegov status  promijenio nakon što je postao popularan izvan Japana.

Vajtova smatra da je i kulinarska scena u Japanu velika atrakcija, od skupih omakase jelovnika koje pripremaju šefovi, a koji koštaju i po nekoliko stotina eura, do sendviča sa salatom od jaja dostupnih u lokalnim prodavnicama. Pokojni slavni šef i putopisac Entoni Bordejn jednom je izjavio: “Obožavam Tokio. Kad bih do kraja života morao da jedem u samo jednom gradu, bio bi to Tokio.”

U drugoj sezoni svoje emisije Parts Unknown dodao je: “Većina šefova koje poznajem složila bi se sa mnom.”

Vrijedi napomenuti i da Tokio ima više Mišlenovih zvjezdica od bilo kog drugog grada na svijetu, titulu koju drži više od 15 godina.

Istorija japansko-američkih odnosa

Japanski uticaj na svijet, a posebno na SAD, mijenjao se tokom decenija. Nakon privrednog rasta poslije Drugog svjetskog rata, Japan je 1980-ih postao ekonomska supersila.

@ttaylorblack He doesn’t own an iPad, but he does own a Sony CD Walkman 🥹 In my top 10 for all time best opshop finds 🫶🏼 #90sthrowback #90sbaby #90smusic #90snostalgia #walkman ♬ Everybody Wants To Rule The World – Tears For Fears

“Ljudi koji su osamdesetih, u vrijeme ekonomskog balona, bili zaluđeni Japanom smatrali su se izuzetno razumnim jer je Zapad imao mnogo toga da nauči od Japana”, rekla je Vajtova. Američki menadžeri masovno su posjećivali Japan kako bi naučili tajne japanskog uspjeha koje su demonstrirale globalne kompanije poput Tojote i Sonija.

Međutim, ta želja za učenjem često je dovodila do pretjerano pojednostavljenih fraza i mantri o predanosti i timskom radu, zanemarujući složenost japanske korporativne kulture koja promoviše vrijednosti poput odanosti i lojalnosti.

“Govorili bi: “Evo formule, samo je primijenite na svoju firmu i bićete uspješni.” Nije bilo važno što ljudi na koje se to primjenjivalo nisu odrasli u Japanu”, kazala je Vajtova.

Uspon “meke moći” kroz pop kulturu

Ekonomski balon pukao je 1991. godine, a zemlja se suočila sa recesijom i slabljenjem uticaja. To je preusmjerilo fokus sa japanske ekonomske moći na kulturni izvoz. Došlo je do značajnog pomaka prema takozvanoj “mekoj moći”, kako ju je opisao harvardski politolog Džozef Naj.

“Kada druge možete navesti da se dive vašim idealima i žele ono što vi želite, ne morate trošiti toliko energije na pritisak ili podsticaje. Privlačnost je uvijek efikasnija od prisile,” napisao je Naj.

Japanska meka moć očitovala se kroz anime, mange, video-igre i tehnološke inovacije poput Tamagočija, virtuelnog ljubimca. Vajtova se prisjetila kako su kasnih 90-ih javni bazeni u Honoluluu imali čak i osobu koja je čuvala Tamagočije dok djeca plivaju.

@serikainjapan Tokyo Cherry Blossom update today (Mar 1, 2026)! 🌸 If you’re in Tokyo you have to check this place out. There are several kawazu zakura trees in full bloom right now. 🥹 📍 Oyokogawa Promenade Kawazu Sakura 🚊 4 mins from Kiba Station (Exit 1) #cherryblossom #sakura #桜 #河津桜 #tokyo ♬ Beanie – Chezile

Do 2000-ih, serije poput Pokemona, Dragon bola Z i Naruta postale su dio redovnog televizijskog programa na Zapadu.

“Svako doba na neki način ima svoj Japan”, dodala je.

Nova definicija visoke klase

Čini se da je generacija Z opsjednutija Japanom od prethodnih. Netfliks je 2025. izvijestio da se gledanost animi utrostručila u posljednjih pet godina. Istraživanje Amerikan ekspres trevela pokazalo je da je broj rezervacija za Japan među mladima porastao za 1300 procenata od 2019. godine.

U međuvremenu, modni brendovi poput Uniqlo, dizajnerske kuće kao što su Comme des Garçons i Isej Mijake, postali su globalno prepoznatljivi. Kako je bloger Noa Smit napisao: “Često se šalim da su Sjedinjene Države usred velike promjene; u 19. i 20. vijeku američku višu klasu definisalo je “sve francusko”, dok je u 21. vijeku definiše “sve japansko”.”

Mjesto apsolutne uljudnosti i bezbjednosti

Osim hrane i svega što je “kavaji” (japanska riječ za slatko), mladi turisti traže osjećaj sigurnosti i reda. Tokio se smatra izuzetno čistim gradom iako javnih kanti za smeće gotovo da i nema.

@jojothejetplane

Is Tokyo Streets Really Clean?

♬ Omote – Yuki Chiba

“To znači da ljudi preuzimaju ličnu odgovornost. Mislim da se to više svodi na javnu uljudnost, kvalitet koji nam danas itekako nedostaje,” rekla je Vajtova.

Prema izvještaju američke osiguravajuće kuće Berkshire Hathaway Travel Protection, Japan je rangiran kao prva zemlja na svijetu po bezbjednosti od kriminala i u javnom prevozu. Mladi vide Japan kao primjer “života u budućnosti” zbog brzih vozova, inovativnih automata i gradova prilagođenih pješacima.