Video
Biološki korijeni
Naš mozak sadrži specifične neurone, takozvane „ogledalne neurone“, koji nam omogućavaju da oponašamo emocije i akcije drugih. Kada vidimo nekoga kako se smije, naš mozak refleksno „ogleda“ tu emociju i reaguje kao da smo mi sami u tom emotivnom stanju. Ovo je evolutivna osobina koja pomaže ljudima da se povežu i prepoznaju emocije drugih, piše Psichology Today.
Kada neko započne smijeh, naš mozak odmah reaguje kako bismo osjetili istu emociju, što nam olakšava povezivanje s ljudima i lakše razumijemo njihove reakcije. Štaviše, tokom smijeha se luče hormoni sreće, dopamin, endorfini i oksitocin. Dopamin i endorfini doprinose osjećaju zadovoljstva i opuštanja, dok oksitocin podstiče povezivanje među ljudima, što je razlog zašto se često osjećamo prisnije s osobama sa kojima dijelimo smijeh. Lučenje ovih hormona stvara „pozitivnu povratnu spregu“ – što više smijeha, više hormona, a što više hormona, veća je vjerovatnoća da ćemo se smejati.
Širenje energije
Smijeh je mnogo više od običnog izraza zabave ili veselja. Ovaj fenomen djeluje poput društvenog lijepka koji nas povezuje s ljudima u našoj okolini, čak i sa potpunim strancima.
Istraživanja su pokazala da ljudi osjećaju veće emocionalno zadovoljstvo kada se smiju zajedno, nego kada se smiju sami. Sociolozi i psiholozi vjeruju da je ovaj mehanizam nastao kao način za održavanje grupne povezanosti i zajedničke socijalne dinamike.
Ova „zarazna energija“ postaje očigledna u grupama, kada neko počne da se smije ili pokazuje sreću. Ostali, iako možda nisu u potpunosti svjesni razloga za smijeh, osjećaju potrebu da se pridruže.
Čak su i studije pokazale da je dovoljno da čujemo sam zvuk smijeha, pa da to izazove osmijeh, pa čak i pravi smijeh, kod onih koji su samo posmatrači. Ovaj efekat je toliko jak da postoji i kod djece – bebe su sklone smijanju kada vide druge bebe ili odrasle kako se smiju, što je dokaz da je smijeh djelimično urođena reakcija.
Primjer „zaraznosti“ smijeha vidimo, na primjer, u bioskopu, kada se tokom gledanja komedije, često smijemo više nego kada tu istu komediju gledamo kod kuće. Grupa ima ogroman uticaj na naše emocionalne reakcije, jer smo skloni da se prilagodimo energiji drugih ljudi. Ovaj fenomen je iskorišćen i u produkciji televizijskih emisija, gdje je smijeh publike unaprijed snimljen i dodat kao „pozadina“, što automatski podstiče gledaoce da se smiju zajedno sa snimljenim smijehom.
Terapija smijehom
Smijeh ima veliki potencijal za poboljšanje zdravlja. Zbog endorfina i ostalih „hormona sreće“ koji se oslobađaju tokom smijeha, on doprinosi smanjenju stresa, poboljšava cirkulaciju i jača imuni sistem.
Postoji čak i terapija smijehom, gdje se smijeh koristi kao terapeutski alat u borbi protiv depresije, anksioznosti i stresa. Grupne sesije smijeha, poznate kao „klubovi smijeha“, pomažu ljudima da osjete kolektivnu radost i smanje osjećaj izolacije, što može značajno da doprinese emocionalnom oporavku i mentalnom zdravlju.
Kada se smijeh pokrene u grupi, može da postane i nezaustavljiv. Naša urođena sklonost ka oponašanju drugih, kao i prijatna osjećanja koja proizlaze iz smijeha, mogu da nas preplave. Čak i kada svjesno pokušamo da se uzdržimo, obično ne uspijevamo, jer naš mozak smijeh automatski prepoznaje kao pozitivnu reakciju koja dolazi iz prirodnog dijela nas samih. Istraživači su utvrdili da smijeh ponekad može da postane toliko zarazan, da kod pojedinaca izazove napade smijanja.
Smijeh, kao najizrazitiji primjer pozitivne energije, djeluje kao „emocionalna spona“ između ljudi, čak i između onih koji se međusobno ne poznaju.
Preporučeno
Sljedeći put kada se zateknete u društvu gdje atmosfera postaje napeta ili nervozna, pokušajte s malim osmjehom ili smijehom — često će to biti dovoljno da oslobodi energiju i započne lančanu reakciju koja će pozitivno uticati na sve prisutne.
