Video
To je zato što se ljudi uglavnom ne bave navikama koje prate zdraviji izbor hrane, već samo konzumiraju hranu koja se smatra zdravom. Stoga, ovo su četiri uobičajena razloga zbog kojih možete dobiti na težini, unatoč tome što se zdravo hranite.
Previše kalorija
Kada se počnete zdravije hraniti, uobičajeno je zamijeniti nezdravu hranu stvarima poput orašastih plodova, maslaca od orašastih plodova, granule, krekera od žitarica i nekih opcija zdravijeg deserta. Iako ova hrana i dalje može biti zdrava, bogata je kalorijama i može sabotirati vaše napore u kontroli težine. Bolji izbor su voće i povrće, humus i proteinski šejk.
Neravnoteža masti, proteina i ugljenihidrata
Masti su nekada zbog velikog broja kalorija takoreći bile na lošem glasu kada je riječ o mršavljenju. No, one su zapravo veoma bitne za održavanje zdravlja i poželjno je da se unose zdrave masti koje uglavnom možemo pronaći u avokadu, maslinovom ulju, orašastim plodovima pa čak i u nekim životinjskim mastima.
Ipak, koliko je poželjno da ih unosimo u svakom obroku, toliko je važno obratiti pažnju na njihovu količinu, budući da je s unosom masti lako pretjerati. Ovo vrijedi za sve makronutrijente koji se konzumiraju u prekomjernim količinama, ali masnoće u ishrani su više nego dvostruko veće od kalorijske gustoće.
Ne unosite dovoljno povrća
Uspostavljanje ravnoteže između visokokalorične i niskokalorične hrane ključno je za zdravu ishranu te postizanje i održavanje zdrave težine. Jedan od važnijih načina za postizanje ove ravnoteže je veći unos povrća.
Ako jedete uglavnom namirnice, poput salate vjerojatno ćete se osjećati nezadovoljno ili ćete potpuno odustati od zdrave ishrane. Umjesto toga, pomiješajte više vrsta povrća i neka povrće zauzima barem pola vašeg tanjira. Vlakna će vam pomoći da se zasitite, dok će ostale komponente poput masti, ugljenihidrata i proteina zaokružiti ovaj uravnoteženi obrok.
Previše prerađene hrane
Preporučeno
Pakirana i pripremljena hrana, čak i kada je riječ o zdravim ili organskim namirnicama, može biti kalorična. Uobičajeni primjeri su proteinske pločice, mješavine orašastih plodova i suhog voća, granola, integralni hljeb i slična peciva. Najbolje je napraviti vlastitu hranu kad god je to moguće jer tako možete kontrolisati ne samo kvalitetu sastojaka već i omjere. Prerađenu hranu jedite u umjerenim količinama.
