Video
Decenijama su smjernice za vježbanje tretirale muška i ženska tijela kao u suštini ista. Međutim, nove studije sugerišu da bi ta pretpostavka mogla biti pogrešna. Novi dokazi pokazuju da žene često doživljavaju veće smanjenje srčanih bolesti i rane smrti uzrokovane fizičkom aktivnošću u odnosu na muškarce, te da te koristi mogu postići i uz manje vježbanja sedmično.
Ovi nalazi potiču istraživače da preispitaju način na koji se daju preporuke za vježbanje i da li univerzalne smjernice zaista odražavaju kako različita tijela reaguju na kretanje.
Šta istraživanja kažu o razlikama u koristima vježbanja zasnovanim na polu?
Dvije velike studije objavljene u protekle dvije godine ukazuju na to da muškarci i žene mogu imati različite koristi za zdravlje od vježbanja – posebno kada je riječ o srčanim bolestima i ukupnom riziku od smrtnosti. Zajedno, one ukazuju na dosljedan obrazac: čini se da žene dobijaju veću zaštitu od fizičke aktivnosti nego muškarci na uporedivim nivoima. Obje studije koriste smjernice Američkog udruženja za srce o fizičkoj aktivnosti kao osnovu: 150 minuta vježbanja umjerenog intenziteta ili 75 minuta energičnog vježbanja sedmično za oba pola.
Studija iz 2024. godine u časopisu Journal of the American College of Cardiology (JACC) ispitala je podatke ankete o fizičkoj aktivnosti u slobodno vrijeme kod preko 400.000 odraslih osoba. Nakon praćenja gotovo 40.000 smrtnih slučajeva od svih uzroka tokom perioda istraživanja, istraživači su otkrili da je redovna fizička aktivnost povezana sa 24 posto nižim rizikom od smrtnosti kod žena, u poređenju sa samo 15 posto kod muškaraca.
Muškarcima je trebalo 300 minuta umjerene do intenzivne aktivnosti sedmično, dok su žene postigle slične koristi sa samo 140 minuta. Kada su žene dostigle 300 minuta, njihov rizik je još više opao – iznad onoga što su muškarci iskusili na bilo kojem nivou. Ovi rezultati su bili konzistentni i kod aerobne aktivnosti i kod treninga otpora.
Istraživači su kontrolisali faktore koji utiču na rezultate istraživanja poput godina, indeksa tjelesne mase (BMI), konzumiranja alkohola, pušenja, samoprocjene zdravlja i pristupa medicinskoj njezi.
Kardiolozi naglašavaju da se poređenje ne vrši između muškaraca i žena, već između ljudi koji se kreću i onih koji se ne kreću.
Nedavno je studija objavljena 2025. godine u časopisu Nature ponovila ove nalaze koristeći podatke s nosivih uređaja od više od 85.000 učesnika u Velikoj Britaniji kako bi se procijenila incidencija koronarne bolesti srca (KBS). Žene koje su ispunjavale smjernice o 150 minuta tjelesne aktivnosti sedmično imale su 22 posto manji rizik od KBS, u poređenju sa 17 posto kod muškaraca.
Kako se sedmična aktivnost povećavala, jaz se dodatno povećavao. Sa 250 minuta sedmičnog kretanja, rizik kod žena je opao za 30 posto, dok je muškarcima bilo potrebno 530 minuta da vide isto smanjenje. Takođe su primijetili niži rizik od smrtnosti kod pacijenata s postojećom koronarnom bolešću srca.
Zašto bi žene mogle imati više koristi?
Jedan od vjerovatnih faktora koji doprinosi tome je estrogen. Postoje podaci koji pokazuju da estrogen, ženski polni hormon, ima neke kardioprotektivne efekte. Mogao bi pojačati efekte vježbanja na ove adaptacije u našim krvnim sudovima i srcu.
Preporučeno
Pregled literature iz 2017. godine objašnjava da estrogen (posebno estradiol, ili E2) pomaže u zaštiti srca poboljšavajući protok krvi i smanjujući oštećenja. To čini podsticanjem rasta novih krvnih sudova (angiogeneza), povećanjem protoka krvi putem vazodilatacije i smanjenjem štetnih nusprodukata, poput oksidativnog stresa i upale, koji mogu oštetiti tkiva i organe, uključujući srce.
