Brz tempo života, stalni pritisci na poslu i kod kuće i stalna izloženost informacijama učinili su stres gotovo neizbežnim delom svakodnevnog života.
Dok nas kratkoročni stres može motivisati i pomoći nam da prevaziđemo izazove, dugoročna ili hronična izloženost stresu pretvara se u tihog neprijatelja koji ozbiljno potkopava naše fizičko i mentalno zdravlje. Ključ je naučiti da prepoznamo signale koje nam tijelo šalje i da povučemo okidač prije nego što šteta postane nepovratna.Šta je stres i kako utiče na tijelo?
Stres je prirodna reakcija našeg tijela na bilo kakvu prijetnju ili zahtev, poznata kao odgovor „bori se ili bježi“. Kada opažamo opasnost, mozak aktivira sistem za alarm koji stimuliše nadbubrežne žlijezde da luče hormone stresa, prvenstveno kortizol i adrenalin. Ovi hormoni ubrzavaju rad srca, podižu krvni pritisak i oslobađaju energiju kako bismo mogli da se suočimo sa prijetnjom.
Ovaj mehanizam je izuzetno koristan u vanrednim situacijama. Međutim, problem nastaje kada se sistem stresa stalno aktivira zbog svakodnevnih briga kao što su finansije, rokovi na poslu ili porodični problemi.
Dugotrajno izlaganje povišenim nivoima kortizola može poremetiti gotovo sve tjelesne procese, povećavajući rizik od brojnih zdravstvenih problema, od srčanih bolesti i dijabetesa do anksioznosti i depresije.
Fizički znaci da stres preuzima kontrolu
Mnogi ljudi često ignorišu fizičke simptome, pripisujući ih umoru ili prolaznoj bolesti, ali oni su često prvi i najočigledniji znaci da je nivo stresa postao toksičan. Obratite pažnju na sledeće signale:
Glavobolje i bolovi u mišićima: Glavobolje izazvane napetošću i neobjašnjiv bol i stezanje u vratu, ramenima i leđima su uobičajeni rezultati hronične napetosti mišića izazvane stresom.
Problemi sa varenjem: Stres direktno utiče na sistem za varenje. Simptomi mogu uključivati bol u stomaku, nadimanje, gorušicu, dijareju ili zatvor.
Problemi sa spavanjem: Teškoće sa zaspivanjem, često buđenje tokom noći ili osjećaj umora čak i nakon dobrog noćnog sna su jasni pokazatelji da stres remeti vaš odmor.
Oslabljen imunitet: Ako ste primijetili da se češće razboljevate i da ste podložniji prehladama i infekcijama, stres bi mogao biti krivac, slabeći imuni sistem vašeg tijela.
Kardiovaskularni simptomi: Palpitacije srca, bol u grudima i visok krvni pritisak mogu biti direktna posledica hormona stresa. Važno je znati da ovi simptomi mogu ukazivati i na srčani udar, pa je neophodno odmah potražiti medicinsku pomoć ako su jaki.
Promjene u libidu i apetitu: Stres može značajno smanjiti seksualnu želju. Takođe može dovesti do prejedanja („emocionalno jedenje“) ili, obrnuto, do potpunog gubitka apetita, što rezultira promenama tjelesne težine.
Emocionalni i mentalni danak stresa
Pored tijela, hronični stres takođe utiče na naše mentalno i emocionalno stanje. Ovi simptomi mogu biti suptilniji, ali podjednako opasni:
Anksioznost i razdražljivost: Osjećaji stalne napetosti, nemira, brige i „kratkog fitilja“ postaju dio vašeg svakodnevnog života. Male frustracije mogu izazvati burne reakcije.
Osjećaj preopterećenosti i nedostatka motivacije: Osjećate se kao da se davite u obavezama i ne možete da kontrolišete situaciju, što dovodi do gubitka fokusa i motivacije za obavljanje zadataka.
Problemi sa pamćenjem i koncentracijom: Stres otežava fokusiranje i može dovesti do zaboravnosti i mentalne konfuzije.
Promjene raspoloženja i povlačenje: Možete iskusiti iznenadne promjene raspoloženja, osjećaj tuge ili opšte nesreće. Mnogi ljudi se povlače od prijatelja i porodice kada su pod stresom, izbjegavajući društveni kontakt.
Nervoza i nezdrave navike: Grickanje noktiju, lupkanje nogama ili povećana konzumacija alkohola, cigareta ili droga su često mehanizmi kojima ljudi nesvjesno pokušavaju da ublaže stres.
Kako kontrolisati stres?
Prepoznavanje znakova je prvi korak. Sledeći korak je preduzimanje konkretnih koraka za upravljanje stresom. Cilj nije potpuno eliminisanje stresa, već učenje kako se nositi sa njim na zdrav način.
Pokrenite se:Redovna fizička aktivnost je jedan od najefikasnijih alata za borbu protiv stresa. Vježbanje stimuliše proizvodnju endorfina, prirodnih „hormona sreće“, i pomaže u smanjenju napetosti. Dovoljno je samo 30 minuta umjerene aktivnosti većinu dana u nedjelji.
Vježbajte tehnike opuštanja:Tehnike poput dubokog disanja, meditacije, joge ili tai čija mogu aktivirati reakciju tijela na opuštanje, što je suprotno od reakcije na stres.
Njegujte zdrave odnose: Provodite kvalitetno vrijeme sa porodicom i prijateljima koji vas podržavaju. Razgovor o onome što vas muči može napraviti veliku razliku u smanjenju tereta.
Pronađite vrijeme za sebe: Odvojite vrijeme za hobije i aktivnosti u kojima uživate, bilo da je to čitanje, slušanje muzike ili šetnja u prirodi. Ovo nije luksuz, već neophodnost za mentalnu higijenu.
Dajte prioritet snu i ishrani: Spavajte sedam do osam sati kvalitetno svake noći. Uravnotežena ishrana bogata voćem, povrćem i integralnim žitaricama može poboljšati vaše raspoloženje i otpornost na stres.
Preporučeno
Potražite stručnu pomoć: Ako se osjećate preopterećeno i osjećate se kao da ne možete sami da se nosite sa stresom, ne oklijevajte da potražite pomoć od ljekara, psihologa ili terapeuta. Brojne organizacije za mentalno zdravlje nude resurse i podršku.
Video