Video
Agović smatra da je rožajska privreda „na koljenima“, navodeći da privrednici i zanatlije ovu godinu opisuju kao jednu od najtežih kada je riječ o obimu posla.
„Ova trenutna gužva nije mjerodavan pokazatelj privrednog rasta. Kolone automobila više nijesu kolone investitora iz dijaspore koji grade kuće i objekte u Rožajama, niti su puni kafići rezultat trošenja novca zarađenog u Rožajama, kao što je to nekada bio slučaj“, kazao je Agović.
Prema njegovim riječima, velika potrošnja tokom nekoliko ljetnjih sedmica ne može se poistovjetiti sa ekonomijom koja građanima obezbjeđuje posao i perspektivu tokom cijele godine.
„U najvećoj mjeri riječ je o trošenju novca koji nije stvoren u Rožajama. Pravo stanje rožajske ekonomije ne treba posmatrati u avgustu, već u novembru, februaru ili aprilu. Tada treba pitati koliko naši privrednici imaju posla, koliko je novih investicija započeto, koliko mladih ljudi svoju budućnost vidi ovdje i, možda najvažnije, koliko ljudi koji su kapital stekli u inostranstvu danas smatra da ga vrijedi investirati u Rožaje“, rekao je Agović.
On je ocijenio da lokalna vlast na ta pitanja duguje odgovore, ali da ih nema.
Posebno je ukazao na pad privatne gradnje, koja je, kako navodi, decenijama bila jedan od najvažnijih pokretača rožajske ekonomije.
„U Rožajama se danas gradi znatno manje novih kuća nego ranije. Izgradnja jedne kuće pokreće čitav lanac lokalne privrede – građevinske firme, trgovinu građevinskim materijalom, transport, tesarske, stolarske i bravarske radove, elektro i vodovodne instalacije, keramiku, fasade, završne radove, namještaj i brojne druge djelatnosti“, kazao je Agović.
Kako je dodao, kada nema novih investicija, preduzeća i zanatlije imaju manje posla, smanjuju se prihodi i kupovna moć, a posljedice se prenose na gotovo cjelokupnu lokalnu ekonomiju.
„Kafići koji su sada puni i koji se pokušavaju predstaviti kao slika prosperiteta, u januaru i februaru ponovo će biti prazni. Oni su zapravo posljednja karika u lancu potrošnje i među prvima osjete kada novca u lokalnoj ekonomiji nema“, istakao je Agović.
Kao posebno važno pitanje izdvojio je smanjenje ulaganja dijaspore.
„Decenijama je naša dijaspora bila jedan od najvećih privatnih investitora u Rožajama. Novac zarađen širom Evrope ulagao se u kuće, zemljište, poslovne objekte i druge vrijednosti u našem gradu. Danas se taj model mijenja. Sve manje naših ljudi koji žive u inostranstvu vidi ekonomsku perspektivu u stvaranju novih vrijednosti u Rožajama“, naveo je Agović.
On smatra da se kapital sve češće usmjerava prema mjestima u kojima porodice članova dijaspore žive, rade i planiraju budućnost, kao i prema Podgorici i crnogorskom primorju.
„Rožaje više ne gubi samo stanovništvo. Počinjemo da gubimo i njihova ulaganja, jer je, nakon godina pogrešne ekonomske politike, postalo sve manje privlačno mjesto za investiranje“, poručio je Agović.
Govoreći o odgovornosti lokalne vlasti, Agović je kazao da ona ne može zaustaviti migracione tokove niti određivati građanima gdje će živjeti i ulagati, ali može stvarati uslove za investicije.
„Poslije više od decenije jedne iste vlasti i njenog upravljanja Rožajama imamo puno pravo da pitamo: šta je urađeno da Rožaje bude mjesto u kojem će se isplatiti investirati? Gdje su nove ozbiljne investicije, gdje su nova održiva radna mjesta i gdje je poslovni ambijent koji će čovjeku iz Rožaja, bilo da živi ovdje ili u Luksemburgu, Njemačkoj ili Švajcarskoj, dati razlog da svoj kapital uloži upravo ovdje?“, upitao je Agović.
Prema njegovim riječima, nakon više od 12 godina upravljanja lokalnom vlašću, kao i dugogodišnjeg učešća Bošnjačke stranke u državnoj vlasti, rezultati takve politike moraju biti predmet ozbiljne ocjene.
„Rezultat je, nažalost, takav da se sve manje gradi, privrednici i zanatlije imaju sve manje posla, mladi odlaze, a sada i dijaspora sve manje ulaže u nove vrijednosti u Rožajama. Zbog toga mogu reći da je vlast stasala za smjenu, jer je sve ovo rezultat odsustva ozbiljne ekonomske politike“, poručio je Agović.
On je ocijenio da su Rožajama potrebne politike koje će vratiti povjerenje u ekonomsku budućnost grada.
„Potrebna nam je infrastruktura koja omogućava razvoj, efikasnija administracija, podrška domaćim preduzećima, stvaranje uslova za proizvodnju i ozbiljan odnos prema svim investitorima – domaćim, ljudima iz dijaspore, ali i međunarodnim investitorima“, kazao je Agović.
Zaključio je da Rožaje ne smije svoju ekonomsku budućnost zasnivati na nekoliko ljetnjih nedjelja povećane potrošnje.
Preporučeno
„Naš cilj mora biti grad koji živi od svog rada svih dvanaest mjeseci u godini. Dugujemo to našoj dijaspori, koja je Rožajama već mnogo dala, ali prije svega ljudima koji ovdje žive tokom cijele godine. Dugujemo im grad u kojem vrijedi ostati, raditi, stvarati i planirati budućnost“, zaključio je Agović.
