Video
Premijer Milojko Spajić je ranije najavio formiranje državnog preduzeća kao odgovor na visoke cijene koje građani gledaju u maloprodaji, a ono će biti zaduženo ne samo za robne reserve, već i za direktnu dostavu građanima iz robnih rezervi.
Mjesec i više od ove premijerove najave, formiranje robnih rezervi i dalje je samo u planovima i strategijama. Da bi s riječi trebalo preći na djela, pokazala je analiza Ekonomskog fakulteta urađenja još prije dvije godine.
“Prvi zaključak je da su Crnoj Gori potrebne robne rezerve i da ih treba formirati. To bi koštalo oko 21 i po milion od tog iznosa bilo bi potrebno 19 miliona da se izvrši kupovina i plate dodatni troškovi nabavke roba dok bi nekih do 2 miliona bilo potrebno godišnje izdvajati kako bi se te robne rezerve skladištile i kako bi se njima adekvatno upravljalo kroz Agenciju za strateške rezerve Crne Gore“, kaže Bojan Pejović sa Ekonomskog fakulteta.
Posljednji direktor robnih rezervi Miro Blečić, s druge strane procjenjuje da bi državi za taj posao trebalo minimum tri mjeseca, ali i mnogo više novca.
“Kapaciteti koji su bili u vlasništvu Direkcije robnih rezervi su dosta zapušteni, rujinirani, ispražnjeni. Vjerovatno taj nominalni iznos će biti veći. Ali pazite, opet, naglašavam, to je minorno malo u odnosu na ono što može da nam se desi, ako ostanemo bez državnih rezervi, ili ih neorganizujemo”, kazao je Blečić.
A osjetli smo i to prije nešto više od dvije decenije, kada ih je tadašnja Vlada Mila Đukanovića ukinula uz obrazloženje da su neisplativa. Ta odluka, kako je pokazala analiza Ekonomskog fakulteta, bila je pogrešna, baš kao i sadašnja očekivanja vlade da će osnivanjem robnih rezervi smanjiti inflaciju.
“Ukoliko imamo visoke cijene nekih proizvoda u dugom roku to je već rezultat nekih tržištnih djelovanja i u tom slučaju bi efekat robnih rezervi u Crnoj Gori bio manji. Inflacija je regionalni i globalni problem, zemlje u regionu imaju robne rezerve , zemlje EU imaju robne rezerve, ali se i oni suočavaju sa problemima inflacije”, kaže Pejović.
U skladištima bi se čuvale zalihe osnovnih životnih namirnica poput brašna, šećera, ulja, soli, krompira, mesa, ali i određenih ljekova, i sanitetskog materijala. Time bi robne rezerve bile prilika i za poljoprivredne proizvođače da računaju na siguran plasman naročito viškova proizvoda.
“Da one budu podsticaj privrednom razvoju, da praktično ne budu teret ili balas dodatni budžetskoj potrošnji, nego da sopstvenim kapacitetima i inicijalnim kapitalom podstiču razvoj poljoprivreda prije svega i prerađivačke industrije”, naglađava Blečić.
Preporučeno
Crna Gora nema ni rezerve naftnih derivata, a zakon koji predviđa njihovo osnivanje od juna čeka usvajanje u Skupštini.
