STANDARD: Kako kometarišete Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o igrama na sreću?

Lucija Anđelić Kukuljac: Ovo je četvrti zakon koji se tiče igara na sreću u manje od godinu dana, dok se sam zakon o igrama na sreću mijenja po drugi put u istom periodu. Iako razumijemo da zakon nije prethodno dugo mijenjan, ovaj broj izmjena u kratkom vremenskom periodu stvara klimu nesigurnosti i nepovjerenja.

Nacrt zakona je problematičan jer uvodi ograničenja i opterećenja koja mogu destabilizovati industriju. Pretjerano oporezivanje i ograničavanje savremenih načina plaćanja, poput e-bankinga, suprotni su globalnim trendovima i mogu dovesti do prelaska igrača na crno tržište, što direktno ugrožava prihode države.

Zabrane oglašavanja su još jedan sporni segment, jer narušavaju slobodu poslovanja i mogu negativno uticati na cjelokupno tržište, uključujući oglašivače i medije.

Ovaj nacrt, umjesto da doprinese razvoju industrije i povećanju prihoda, stvara nepovoljno poslovno okruženje. Potrebne su ozbiljne izmjene kako bi zakon bio pravedan, moderan i održiv, uz očuvanje interesa države i svih učesnika na tržištu.

STANDARD: Koji su sporni članovi ovog zakona i zašto?

Lucija Anđelić Kukuljac: Prvo, smatramo da član 86, stav 1 treba potpuno ukloniti jer je identičan članu 68f trenutno važećeg zakona, za koji je podnijeta Ustavna inicijativa. Ako to nije prihvatljivo, predlažemo da se omogući plaćanje ne samo preko „kreditnih institucija“, već i preko „platnih institucija“. Na taj način, svi oblici plaćanja bili bi izjednačeni, a tržišni učesnici u ravnopravnom položaju. Takođe, bilo kakvo kreditiranje u igrama na sreću je strogo zabranjeno. Korišćenje same riječi ‘kredit’ u ovom kontekstu je ne samo neprikladno, već i duboko nemoralno, i suprotno etičkim principima odgovornog poslovanja.

Problem je takođe i pretjerano oporezivanje koje je 5-10 puta veće nego u susjednim zemljama. To bi moglo otjerati igrače na crno tržište i smanjiti javne prihode.

Zabrana korišćenja e-bankinga i m-bankinga dodatno otežava situaciju. Uvođenjem ovakvih ograničenja, suprotnim globalnim trendovima digitalizacije, industrija se stavlja u nepovoljan položaj, a prihodi opadaju.

Posebno bih izdvojila članove 17, 18 i 19 koji ograničavaju oglašavanje. Ove restrikcije su diskriminatorne, krše ustavna prava i mogu destabilizovati tržište oglašavanja, dodatno otežavajući poslovanje priređivača.

Ove odredbe zahtjevaju ozbiljno preispitivanje kako bi zakon bio pravičan i održiv.

STANDARD: Koji su vaši konkretni prijedlozi za poboljašanje i koji članovi zakona bi trebali biti izmjenjeni i na koji način?

Lucija Anđelić Kukuljac: Imamo nekoliko ključnih prijedloga za izmjene zakona kako bi se postigla ravnoteža između regulacije i očuvanja zdravog tržišta.

Kao što sam već pomenula, član 86, stav 1, treba ukloniti ili prilagoditi tako da omogući plaćanje i preko „platnih institucija“, čime bi se obezbjedila ravnopravnost na tržištu. Takođe, kreditiranje u igrama na sreću mora ostati strogo zabranjeno zbog etičkih i poslovnih principa.

Kod naknada i oporezivanja, predloženo povećanje naknada je previsoko i nerealno. Na primjer, fiksne naknade ne bi trebalo povećavati sa 500 na 1.000 evra, već postepeno na 700 evra. Slično, varijabilne naknade treba smanjiti sa predloženih 15% na maksimalnih 12%. Ovako nagla povećanja mogla bi otjerati igrače na crno tržište, što bi smanjilo prihode budžeta umjesto da ih poveća.

Što se tiče članova 17, 18 i 19, koji zabranjuju oglašavanje, smatramo da oni krše osnovna prava slobodnog poslovanja. Umjesto potpune zabrane, potrebno je primjeniti regulaciju prema evropskim standardima. Zemlje poput Italije i Grčke pokazale su da stroge zabrane podstiču sivo tržište, dok je Španija ukidanjem zabrane pronašla balans između zaštite potrošača i slobode tržišta.

Naši prijedlozi su zasnovani na iskustvima evropskih zemalja i mogu doprinijeti stvaranju boljeg poslovnog okruženja, uz očuvanje interesa države i potrošača.

STANDARD: Koji su konkretni primjeri sličnih zakona u Evropi koji su zbog štetnosti izmjenjeni?

Lucija Anđelić Kukuljac: Jedan od primjera je španski Royal Decree 958/2020, čije su odredbe o zabrani reklamiranja igara na sreću djelimično ukinute odlukom Vrhovnog suda Španije (527/2024). Sud je zabranu reklamiranja i pojavljivanja javnih ličnosti u reklamama ocijenio neustavnom, jer su narušavale slobodu pružanja usluga i slobodu izražavanja, garantovane pravom EU. Takođe, obaveza uključivanja upozorenja o štetnosti kockanja proglašena je pravno neutemeljenom. Ovaj slučaj pokazuje da ovakve regulative moraju biti proporcionalne, opravdane i usklađene s pravnim standardima.

STANDARD: Koji su negativni efekti ukoliko se donese ovaj zakon?

Lucija Anđelić Kukuljac: Usvajanje ovog zakona moglo bi imati više negativnih posledica. Prije svega, ograničavanje načina plaćanja stavlja određene aktere u povlašćen položaj i narušava konkurenciju na tržištu. To bi moglo povećati troškove za korisnike i usmjeriti ih ka nelegalnim priređivačima, što direktno ugrožava poreske prihode i stabilnost tržišta.

Osim toga, zakon uvodi restrikcije koje ograničavaju slobodu preduzetništva i mogu obeshrabriti investicije. Naglo povećanje poreza i stroge kazne za manje prekršaje unose nepredvidivost u poslovanje i stvaraju pritisak na industriju, što može rezultirati povlačenjem priređivača.

Takođe, favorizovanje određenih vrsta igara i platformi bez jasnog pravnog osnova narušava ravnopravnost među učesnicima na tržištu. Sve to zajedno ukazuje na rizik destabilizacije industrije, smanjenje investicija i otvaranje prostora za pravne sporove protiv države.

Smatramo da je ključno zakon razmotriti detaljnije i uključiti širu raspravu kako bi se izbegle štetne posledice po privredu i društvo.

STANDARD: Koji su vaši konkretni prijedlozi za poboljašanje i koji članovi zakona bi trebali biti izmjenjeni i na koji način?

Lucija Anđelić Kukuljac: Predlažemo da se modernizuju načini plaćanja kako bi se omogućila upotreba savremenih digitalnih platformi poput e-bankinga i m-bankinga, jer su one danas standard u globalnom poslovanju. To bi osiguralo ravnopravne uslove za sve učesnike na tržištu i povećalo transparentnost.

Što se tiče poreza, neophodno je postepeno povećanje naknada, kako bi priređivači imali vremena da se prilagode, umjesto naglih skokova koji mogu ugroziti stabilnost industrije i podstaći crno tržište.

Ograničenja oglašavanja treba preispitati i uskladiti s evropskim praksama. Umesto zabrana, potrebna je jasna regulacija koja štiti potrošače, ali ne ugrožava slobodu poslovanja i tržišnu konkurenciju.

Sve ove izmene doprinele bi zdravijem poslovnom okruženju, očuvanju javnih prihoda i modernizaciji industrije u skladu s globalnim trendovima.

STANDARD: Koji su konkretni koraci koje ćete vi preduzeti kako bi unaprijedili zakon?

Lucija Anđelić Kukuljac: Naša ključna strategija je aktivno učestvovanje u javnoj raspravi kako bismo iznijeli konkretne argumente i predloge za poboljšanje zakona. Planiramo da sarađujemo s nadležnim institucijama i relevantnim akterima kako bismo promovisali rješenja koja omogućavaju ravnotežu između regulacije i razvoja industrije.

Takođe, radićemo na edukaciji javnosti o potencijalnim rizicima i poslejdicama trenutnog predloga zakona, kako bismo stvorili širi konsenzus o potrebi za njegovim unapređenjem. Osim toga, koristićemo primjere iz evropske prakse kao osnovu za predlaganje izmjena koje su već dale rezultate u drugim zemljama.

Naš cilj je da kroz dijalog i argumentaciju doprinesemo donošenju modernog i pravednog zakona koji će podržati razvoj tržišta i obezbjediti stabilne javne prihode.