Video
Državni budžet za 2025. od oko 4,25 milijardi eura viši je za 16% u odnosu na ovogodišnji planirani budžet. Pravi odnos znaćemo tek kada bude usvojen završni račun, odnosno kada bude poznata realizacija budžeta za 2024. Poređenje posljednja dva budžeta pokazuje da su planirana uvećanja po potrošačkim jedinicama 3-10%. Daleko iznad prosjeka povećana su izdvajanja za Skupštinu Crne Gore, ministarstva ekonomskog razvoja, evropskih poslova, zdravlja itd. Smanjena su izdvajanja za Državni arhiv, zaštitu kulturne baštine, DRI, ASK…
U predloženom državnom troškovniku valja pozdraviti činjenice prije svega da Crna Gora ima suficit tekućeg budžeta i konstataciju predsjednika Vlade Milojka Spajića da je ove godine vraćeno iz tekućih prihoda 250 miliona starih dugova. Treba pozdraviti čak i optimizam koji u vezi s državnim prihodima i rashodima šire premjer i ministar finansija.
Ali isto tako treba dobro pogledati prije svega kapitalne projekte propisane budžetom. Tri su razloga za to. Prvi, kapitalni projekti su ono što ključno određuje je li riječ o razvojnom budžetu. Drugi. zato što Vlada eksplicitno navodi da se upravo na te projekte oslanja kao na generator rasta. Ministar finansija Novica Vuković kaže u ponedjeljak na predstavljanju budžeta da su „glavni pokretači ekonomskog rasta lična potrošnja domaćinstava, veći investicioni ciklusi, kapitalni projekti i intenziviranje evropskih integracija“. I treći razlog je što u kapitalnim projektima, ovako kako su navedeni u predloženom budžetu za 2025, ima svega i svačega. Tu je poprilično stavki koje se prepisuju iz godine u godinu, a ne realizuju se, ali i dosta projekata koji su davno pokrenutim ali su bili na čekanju bez racionalnog objašnjenja i razloga.
Uprava za kapitalne projekte budžetirana je u 2025. godini na nivou od 115 miliona, a Uprava za saobraćaj na nivou od 165 miliona eura.
U troškovniku Uprave za kapitalne projekte za narednu godinu je i nekoliko starih razvojnih projekata koje je pokrenula još 41. Vlada Duška Markovića, a čija je realizacija nakon promjene vlasti 2020. usporena gotovo do zaustavljanja. Ovog puta je izdvojeno nešto manje od šest miliona eura za ski kompleks Bjelasica i to za centre Cmiljača – Bijelo Polje, Žarski – Mojkovac, i Kolašin. Pokrenut je ponovo s izdvojenih 2,5 miliona projekat Hajla – Rožaje i s 630.000 eura Đalovića pećina – Bijelo Polje. Međutim, još je rano za konstataciju da će se na ovim lokacijama nešto doista završiti, odnosno da će ovaj novac biti potrošen. I prije godinu, u budžetu za 2024, izdvojen je veliki novac – za ski centre na Bjelasici 4,5 miliona, za Hajlu dva miliona, i za Đalovića pećinu 1,5 milion. Međutim, Vlada je na 56. sjednici održanoj 8. novembra preusmjerila nepotrošenih gotovo 15 miliona eura Uprave za kapitalne projekte. Među nepotrošenim sredstvima budžeta za 2024. su gotovo milion eura za skijalište Kolašin, oko 600.000 za Cmiljaču itd. Ni ovo ne bi bio problem – dio nepotrošenih sredstava preusmjerava se u druge projekte, a nerealizovano se prebacuje za narednu godinu. Problem je, međutim, što su se ovi projekti pojavili i u budžetu za 2023. – ski centri Cmiljača i Žarski s po dva miliona plus 690.000 za njihovo povezivanje, 1,37 miliona za Đalovića pećinu, više od četiri miliona za Hajlu. Moguće je da je na ovim projektima nešto konkretno i urađeno, ali to javnosti nije saopšteno.
Kada je riječ o projektima Uprave za saobraćaj situacija je još zamršenija. U budžetu za 2025. je 165 miliona predviđeno za ukupno 73 aktivnosti. Najmanje 30 aktivnosti su bile i u budžetu za 2024, a dvanaest i u budžetu za 2023.
Isti projekti s različitim izdvajanjima se ponavljaju iz godine u godinu, što je prirodno jer je riječ o projektima koji ne mogu biti realizovani u jednoj godini. Međutim nigdje nema detaljnih informacija o tome što se na tim projektima konkretno radi, odnosno za što se novac izdvaja.
Najmanje što se očekuje da Vlada učini je da prezentira javnosti konkretne podatke o tome što je na ovim kapitalnim projektima do sada urađeno, koliko je novca za to potrošeno, što je planirano a nije realizovano i zašto, i konačno što se i u kojoj dinamici planira uraditi. Te informacije Vlada ne saopštava. Nema ih u predloženim budžetima. Umjesto konkretnih podataka tamo su generičke stavke poput „tekući izdaci“, „kapitalni izdaci“, „rashodi za usluge“ i „ostalo“. Jedino što se precizira je da su među uslugama „konsultantske usluge, projekti i studije“ ili „bankarske usluge“, a među kapitalnim izdacima troškovi „izdaci za građevinske objekte“, „izdaci za lokalnu infrastrukturu“ ili „izdaci za infrastrukturu od opšteg značaja“. Detaljnih informacija nema ni u završnom računu budžeta. Jedino mjesto na kojem se pojavljuju koliko-toliko precizne informacije o ovome su zahtjevi nadležnih uprava za preusmjeravaje nepotrošenih sredstava krajem godine. Tako iz Informacije Uprave za kapitalne projekte od 8. novembra, kada je zahtijevala preusmjeravanje nepotrošenih sredstava, saznajemo da su razlozi za brojna preusmjerenja, pored svakako pohvalne činjenice da su neki od projekata završeni ili je obezbijeđen drugi izvor finansiranja, pa novac nije potreban, ponavljanje tendera, potreba revizije tehničke dokumentacije, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, te uobičajena kašnjenja jer različiti djelovi državne administracije nijesu dostavili nadležnoj upravi potrebnu dokumentaciju.
Ovo je već najmanje treća godina, treći budžet u kojem se pojavljuje aktivnost „Rekonstrukcija regionalnog puta Pljevlja – Metaljka, II faza Krće – Metaljka“. 2023. izdvojeno 600 hiljada, da bi tek krajem te godine bio raspisan tender za izradu tehničke dokimentacije. Naredne, 2024. godine izdvojeno je 112 hiljada, a za 2025. je predviđeno izdvajanje 305 hiljada. Niko se ne usuđuje da saopšti kada će u II fazi projekta koji traje godinama biti zabodena prva lopata? Tek neznatno je bolja situacija u projektu rekonstrukcije magistralnog puta M-2 Rožaje – Špiljani. U ovogodišnjem budžetu je izdvojeno sedam miliona, da bi tender bio raspisan tek prije nešto više mjesec dana. Za narednu godinu su za ovaj projekat izdvojena četiri miliona. Ovakvih je primjera poprilično. Ima u ovogodišnjem budžetu i primjera da su izostavljeni pojedini projekti među njima i oni koji su se ponavljali, a čija realizacija nije izgledna. Jedan od njih je uređenje Trga Božane Vučinić u Podgorici sa izgradnjom podzemne garaže. U budžetu za 2023. ovaj projekat se pojavio sa simboličnih 10.000 eura, da bi u ovogodišnjem budžetu bilo planirano 310 hiljada. Uprava za kapitalne projekte je 8. novembra obavijestila Vladu da joj nije dostavljena dokumentacija, pa je ovaj projekat u budžetu za 2025. ponovo simbolično predstavljen s 5.000 eura. Ovo je interesantno imajući u vidu da je uređenje ovog trga bilo jedno od omiljenih predizbornih obećanja više lista na ovogodišnjim izborima u Podgorici.
Tek je nekoliko projekata koji se izdvajaju vidljivim krajem realizacije poput bulevara Tivat – Jaz, koji bi nakon ponavljanja u četiri budžeta konačno mogao biti završen 2025, te u budžetu za 2026. više ne bi trebalo biti ove stavke.
U budžetu za 2025. pojavljuju se i značajni projekti iz oblasti zdravstva vrijedni 12 miliona eura. Ovogodišnjim budžetom izdvojeno je sedam miliona. Manje je ponavljanja karakterističnih za druge kapitalne projekte. Dvanaest je rekonstrukcija i adaptacija zdravstvenih ustanova od kojih su neke poput bolnice Vaso Ćuković u Risnu u toku. Milion je izdvojen za Univerzitetski klinički centar u Podgorici, a dva miliona za bolnicu u Pljevljima, što je svakako dobar početak za izradu planske i druge potrebne dokumentacije. Takođe i adaptacija i rekonstrukcija Klinike za anesteziju, reanimaciju i terapiju bola KCCG. Međutim, ni ovdje, kao ni kod ostalih stavki kapitalnog budžeta, nedostaju konkretne informacije o tome na šta se troši novac odnosno koje su to konkretne aktivnosti koje su predviđene za realizaciju i u kojem roku.
Preporučeno
Kapitalni budžet u ovakvoj situaciji, bez uvida javnosti, bez konkretnih informacija i planova realizacije, predstavlja tek spisak lijepih želja. Budžet je uvijek prvenstveno spisak želja, a završni račun je realnost. Ali u ovom spisku želja vidljivo manjkaju one činjenice koje bi dokumentovale vladinu računicu. Bez toga stotine projekata vrijednih 280 miliona eura tek su prazna priča.
