Kako se navodi u saopštenju, panel koji je moderirala Ladeja Godina Košir, kopredsjedavajuća Evropske platforme stejkholdera zelene ekonomije, ponudio je odgovore na pitanje postoji li zelena Evropa bez zelenog Zapadnog Balkana. Panel Digitalna transformacija trgovine, fokusirao se na sadašnjost i budućnost e-commerca na Zapadnom Balkanu, a moderatorka ovog panela bila je Bojana Radović, izvršna direktorica Glovo Montenegro.

Zoran Obradović generalni direktor WPD Adria je tokom prezentacije podsjetio da je WPD grupa u Crnoj Gori potpisala dugoročni ugovor o zakupu, i da uprkos izazovima pružaju značajnu podršku zemljama Zapadnog Balkana na putu zelene tranzicije.

Dirk Buschle, Becker Buttner Held, osvrnuo se na stanje zelene tranzicije u zemljama Zapadnog Balkana, istakavši da je trenutni fokus na CBAM-u (Mehanizmu prekograničnog usklađivanja cijene ugljenika). – Moraju nadoknaditi decenije bez adekvatnih ulaganja, i to u trenutku kada cijeli svijet prolazi kroz energetsku tranziciju.

“Ovo je prilika da Zapadni Balkan ostvari dva važna cilja – napravi iskorak u modernizaciji i implementira nova, pametna rješenja. Potrebna su ulaganja u mreže, njihovu fleksibilnost i otpornost. Izazovi su veliki, ali Zapadni Balkan se nalazi u situaciji gdje te promjene jednostavno moraju da se dogode”, rekao žje Buschle.

Ivan Bulatović, izvršni direktor EPCG, kazao je da se ova kompanija nalazi u velikom investicionom ciklusu, s planom ulaganja od skoro 300 miliona eura u naredne tri godine, sa posebnim fokusom na obnovljive izvore energije.

“Potpuno smo posvećeni zelenoj agendi i moramo pratiti trendove koji dolaze iz EU, ali izazov je što 40 odsto električne energije u Crnoj Gori dolazi iz termoelektrane Pljevlja, koja ima veliki značaj za elektroenergetski sistem Crne Gore – istakao je on. Bulatović je najavio i početak radova na prvoj vjetroelektrani koja će biti u vlasništvu EPCG.

Osim toga, istakao je potpisavanje ugovora sa Njemačkom razvojnom bankom za finansiranje osmog agregata hidroelektrane Perućica, u okviru treće faze rekonstrukcije i dogradnje tog hidroenergetskog objekta, a osvrnuo se i na projekat Solar 5000+, navodeći da su potpuno posvećeni zelenim projektima, te da će u narednom periodu realizovati još veći broj takvih inicijativa.

Takođe je naglasio da je prošle godine je izdato 1,5 gigavata u dozvolama za izgradnju objekata za obnovljive izvore energije, što predstavlja ogroman energetski potencijal s kojim će EPCG u jednom trenutku raspolagati.

“Vjerujem da energije iz obnovljivih izvora neće nedostajati”, zaključio je Bulatović.

Christoph Freytag, generalni direktor Finance in Motion GmbH, istakao je da bi zemlje Zapadnog Balkana trebale da budu spremne da se takmiče sa ostalim zemljama kada je u pitanju investiranje u zelenu tranziciju.

“Govorimo o gigantskim izazovima jer je tranzicija tek počela, u pripremi su projekti koje tek treba finasirati. Vrijednost tih projekata slična je onima u Njemačkoj, te je pitanje ko će finansirati tu tranziciju. Kako ćemo izdržati? Velika potreba je da se pozabavimo tim što prije. Wpd, KfW i druge finansijske organizacije realizuju projekte koji su vrijedni 100 miliona. Sve više je suša, veliki je rast temperatura, velike površine će postati nenaseljive, te neke od zemalja na Zapadnom Balkanu zaista treba da nauče da koriste ova sredstva”, naveo je Freytag.

Dodao je da bi sem privatnog sektora, ovom procesu podršku trebao da ponudi i javni sektor.

Predrag Zorić, izvršni direktor CCL Kolektor, ocijenio je da se mora uspostaviti multidisciplinarni pristup u kompanijama kako bi se izašlo u susret obavezama koje predviđa mehanizam CBAM od naredne godine i prilagodili procesi.

“Moramo vidjeti koliko smo efikasni, produktivni, koliko nam je oprema usklađena sa standardima efikasnosti i motivisati ljude da razmišljaju u tom pravcu, odnosno dati svakom radniku mogućnost da predstavi svoju viziju unapređenja procesa. Prije 10 godina smo uglavnom razmišljali o dizajnu i dugovječnosti prozvoda, prije pet godina uveli smo u tu priču finansijski moment, a posljednje smo uveli da proizvod mora da bude ekološki prihvatljiv”,  rekao je Zorić.

Edmond Sheshi, izvršni direktor Netrda, Tirana, istakao je da s Albanija tokom prethodne decenije intenzivno razvijala, između ostalog, zahvaljujući sirovoj nafti i hidropotencijalu.

“Postigli smo napredak u zakonodavnom okviru za privlačenje privatnih stranih investicija u sektoru energetike. Tokom proteklih 10 godina izdali smo 300 dozvola za male hidroelektrane, a nekoliko ih je već funkcionalno. Takođe smo izdali dozvole za proizvodnju struje iz solarnih elektrana što je popravilo naš energetski disbalans. Imamo proizvodnju u svim djelovima zemlje, sa oko 2.700 MW instalisane snage od čega je 600 iz solara”, rekao je Sheshi.

Radovan Nikčević, menadžer UNDP, sumirajući rečeno tokom panela i nedavne Konferecije o zelenim horizontima privrednog razvoja, istakao je ključnu važnost potrebe za sistemskim pristupom u zelenim procesima, s posebnim naglaskom na klimatsku neutralnost, smanjenje zagađenja i zaštitu biodiverziteta.

Takođe je naglasio da kompanije trebaju biti fleksibilne i prilagođene novim trendovima poslovanja, te da lokalni nivo ne smije biti zanemaren zbog nedostatka resursa i kapaciteta.

“Ekonomski razvoj i zaštita životne sredine, idu ruku pod ruku. Ekonomija podstiče društveni razvoj, ali ekološki ciljevi moraju biti integrisani u poslovne prakse. Primjena ESG standarda je ključna, uz poštovanje socijalnih aspekata”, poručio je on.

Posljednji panel dvodnevne Konferencije o ekonomiji PKCG posvećene deceniji Berlinskog procesa odnosio se na sadašnjost i budućnost e-commerca na Zapadnom Balkanu.

Moderatorka Bojana Radović, izvršna direktorica Glovo Montenegro, izrazila je uvjerenje da je e commerce jedan od svojevrsnih zamajaca digitalizacije društva.

Preduslov za e-commerce je digitalna pismenost društva, a podaci pokazuju da u regionu 85-90 odsto ljudi koristi internet, što se ne razlikuje mnogo od EU, gdje je to 93 odsto.

“Što se e-commerca tiče, u Crnoj Gori je makar jednu ovakvu transakciju tokom prošle godine napravilo 30 odsto stanovnika starosti od 16 do 64 godine, u Albaniji i BiH 40 odsto, a u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji oko 55-60 odsto. Ovaj procenat u EU je iznosi preko 70 odsto i još postoji značajan jaz koji moramo preći. Mi smo na Zapadnom Balkanu kulturološki jako slični, pa se postavlja pitanje zašto dolazi do ovih međusobnih razlika”, rekla je Radović.

Branimir Bukilić, predsjednik Odbora udruženja ICT Privredne komore Crne Gore, ističe da u države gdje je e-commerce jako dobro zastupljen imaju dodatne razvijene elektronske servise, bilo da se odnose na vladine ili e-banking usluge.

“Kada bi ovakvi servisi bili kod nas razvijeniji i e-commerce bi bio zastupljeniji”, rekao je on.

Bukilić ističe da e-commerce povlači i tehnološku, odnosno tranziciju u obrazovnom kontekstu.

“Moramo biti svjesni da dolaskom e-commerca moramo promijeniti poslovanje i prilagoditi ga potrebama tržišta, koje je sve više prebačeno na male ekrane mobilnih uređaja. Biznisi moraju da budu svjesni potrebe transformacije koja predviđa ulaganja u napredne tehnologije, aplikacije, edukaciju zaposlenih”, rekao je Bukilić.

Naglašava da na e-commerce utiče legislativa, ali i njen izostanak koji stvara bojazan za ljude iz biznisa šta smiju u ovoj oblasti a šta ne, pa Bukilić poziva državu da zakonsku proceduru učini što transparentnijom.

Nikola Pelević, izvršni direktor Đak Sport Crna Gora, istakao je ključne izazove koji utiču na razvoj e-trgovine u Crnoj Gori, naglašavajući direktne i indirektne faktore koji doprinose sporijem napretku.

“Prvi problem je sam obim tržišta, odnosno mala baza korisnika u Crnoj Gori. To je brojka koja se ne može zanemariti, jer mala populacija direktno utiče na potencijal tržišta”, rekao je Pelević. Prema njegovim riječima, drugi izazov je motivacija korisnika da kupuju online umjesto u prodavnicama.

“Zbog geografskih karakteristika i tehničkih i logističkih prepreka, korisnici jednostavno nemaju veliku potrebu da naručuju online. U zemljama sa većim brojem stanovnika, e-trgovina se brže razvija upravo zbog većeg tržišta i bolje razvijene logističke infrastrukture – istakao je on. Pelević je takođe istakao ulogu tehnologije i digitalnih kanala u modernom poslovanju.- Glavna prednost digitalnog pristupa je tržišna penetracija, odnosno lakši prodor do korisnika. Jako je važno da imate kompletan e-commerce ekosistem koji će vam omogućiti da doprete do korisnika s proizvodom koji mu je potreban. Kada se ovakav sistem uspostavi, možete očekivati stabilan i dugoročan rast”, zaključio je Pelević.

Nemanja Kandić, E-commerce & Digital konsultant kompanije Alta Solution iz Beograda, istakao je da trgovci, privreda i institucije treba da rade na povjerenju građana kada je riječ o e-commercu.

“Treba izgraditi povjerenje ljudi da neće biti prevareni, da im novac neće biti izgubljen, a identitet pokraden. Jedan od najvećih izazova je strah od nepoznatog. Druga stvar je promjena kadra koji će to da vodi. Izazov je i što ne postoji formalno obrazovanje u oblasti e-commerca”, istakao je Kandić.

Kao najveću prednost e-commerca, Kandić ističe mogućnost upoznavanja svojih kupaca kroz praćenje demografskih podataka i njihovih kupovnih navikama.

“Retail koji ne koristi Google analitiku o ponašanju korisnika slobodno može da proda svoj biznis. Najpozitivnija stvar e-commerca je što se mogu mjeriti različiti podaci. Svi ti podaci su vrlo upotrebljivi i mogu dovesti do ozbiljne uštede i olakšati ulazak na novo tržište bez obzira na jezičke barijere. Moramo se prilagođavati na lokalne navike potrošača”, dodao je Kandić.