INDEKS VLADAVINE PRAVA: Crna Gora nazadovala, pad od šest mjesta u kontroli državne vlasti

Crna Gora je i ove godine druga među 15 država i jurisdikcija istočne Evrope i centralne Azije, dok je među državama i jurisdikcijama sa višim srednjim dohotkom zauzela deseto mjesto od ukupno 44. Prošle godine bila je osma u toj dohodovnoj grupi, koja sada obuhvata veći broj jurisdikcija. Ukupna ocjena od 0,57 ostala je iznad svjetskog prosjeka od 0,55, ali slabiji plasman na globalnoj listi pokazuje da zadržavanje iste ocjene nije bilo dovoljno da Crna Gora očuva prošlogodišnju poziciju.

Indeks Svjetskog projekta pravde mjeri vladavinu prava kroz osam oblasti, od ograničenja državne vlasti i odsustva korupcije do zaštite osnovnih prava, bezbjednosti i funkcionisanja građanskog i krivičnog pravosuđa. Istraživanje se oslanja na iskustva i stavove građana, kao i na procjene pravnih stručnjaka i drugih eksperata.

NAJSLABIJI PLASMAN U PRIMJENI PROPISA

Najslabiji globalni plasman Crna Gora je ostvarila u oblasti sprovođenja propisa, gdje zauzima 79. mjesto među 143 države i jurisdikcije. U 2025. godini bila je na 76. mjestu, što znači da je za godinu nazadovala tri pozicije. Ocjena u ovoj oblasti iznosi 0,47.

Posebno nizak rezultat zabilježen je u pokazatelju pravičnosti administrativnih postupaka, koji je ocijenjen sa svega 0,28. To je najniža pojedinačna ocjena Crne Gore među pokazateljima obuhvaćenim ovogodišnjim profilom. Blagovremenost postupanja institucija dobila je ocjenu 0,40, dok je efikasnost primjene propisa ocijenjena sa 0,47.

Pokazatelj odsustva neprimjerenog uticaja na regulatorne procese iznosi 0,66, a zaštita od oduzimanja imovine bez propisanog postupka 0,55. Ovi rezultati ukazuju na razliku između pojedinih aspekata regulatornog sistema: dok su neki mehanizmi ocijenjeni povoljnije, pravičnost administrativnih postupaka i blagovremenost postupanja ostaju izrazito slabe tačke.

Pogoršanje plasmana u ovoj oblasti važno je jer se sprovođenje propisa ne odnosi samo na njihovo formalno postojanje, već i na to koliko se djelotvorno, pravično i bez nepotrebnog odlaganja primjenjuju u praksi.

KONTROLA DRŽAVNE VLASTI NAZADOVALA ŠEST MJESTA

Crna Gora je u oblasti ograničenja državne vlasti pala sa 64. mjesta u 2025. na 70. mjesto u 2026. godini, što je najveći pad globalnog plasmana među osam oblasti koje indeks mjeri. Ocjena iznosi 0,52, a regionalno je i dalje druga.

Ova oblast obuhvata mehanizme kojima se sprečava da državna vlast djeluje bez djelotvorne kontrole, uključujući nadzor parlamenta, sudova, revizorskih i drugih nezavisnih tijela, kao i kontrolu kroz društvene i nevladine mehanizme.

Djelotvornost sudske kontrole izvršne vlasti ocijenjena je sa 0,40, dok je pokazatelj sankcionisanja javnih funkcionera zbog nezakonitog postupanja dobio istu ocjenu. Parlamentarna ograničenja izvršne vlasti ocijenjena su sa 0,58, a nadzor kroz revizije i druge mehanizme kontrole sa 0,60. Uloga nevladinih mehanizama u kontroli vlasti dobila je ocjenu 0,61, dok pokazatelj prenosa vlasti iznosi 0,56.

Poređenje sa prethodnom godinom pokazuje da je Crna Gora izgubila šest mjesta u ovoj oblasti, iako je na regionalnom nivou zadržala drugu poziciju. Takav rezultat otvara pitanje djelotvornosti kontrolnih mehanizama i sposobnosti institucija da obezbijede odgovornost nosilaca javnih funkcija.

ZAKONODAVNA VLAST NAJSLABIJA U POKAZATELJU KORUPCIJE

U oblasti odsustva korupcije Crna Gora je zauzela 64. mjesto, u odnosu na 63. u 2025. godini. Ukupna ocjena iznosi 0,49, a država je četvrta u regionu.

Pojedinačni pokazatelji pokazuju značajne razlike između grana vlasti. Pravosuđe je ocijenjeno sa 0,62, policija i vojska sa 0,54, a izvršna vlast sa 0,48. Najnižu ocjenu ima zakonodavna vlast – 0,31.

Ovaj rezultat pokazuje da je upravo u pokazatelju koji se odnosi na odsustvo korupcije u zakonodavnoj grani vlasti zabilježena najslabija ocjena među četiri kategorije koje indeks razdvaja prema institucijama. Ipak, taj pokazatelj treba tumačiti kao dio šire procjene zasnovane na metodologiji WJP-a, a ne kao dokaz o konkretnom krivičnom djelu ili odgovornosti pojedinaca.

OTVORENOST VLADE BOLJA, ALI SLABOSTI OSTAJU

Otvorenost Vlade jedna je od oblasti u kojoj je Crna Gora popravila globalni plasman. Sa 58. mjesta u 2025. godini došla je na 56. mjesto u 2026, uz ocjenu 0,54. U regionalnom poretku zauzima peto mjesto.

Ova oblast obuhvata dostupnost zakona i podataka o radu vlasti, pravo na pristup informacijama, učešće građana u donošenju odluka i mehanizme za podnošenje pritužbi institucijama.

Objavljivanje zakona i podataka o radu Vlade ocijenjeno je sa 0,47, pravo na pristup informacijama sa 0,51, a mogućnosti građanskog učešća sa 0,55. Najvišu ocjenu u ovoj grupi ima postojanje mehanizama za podnošenje pritužbi – 0,64.

Poboljšanje za dvije pozicije u odnosu na prethodnu godinu jeste pozitivan pomak, ali ocjene pojedinačnih pokazatelja ukazuju da dostupnost informacija i uključivanje javnosti i dalje predstavljaju prostor za unapređenje.

OSNOVNA PRAVA NAJBOLJE OCJENJENA OBLAST

Najbolji rezultat Crna Gora je ostvarila u oblasti zaštite osnovnih prava, gdje je zauzela 38. mjesto u svijetu, jedno mjesto bolje nego 2025. godine. Ocjena iznosi 0,67, a Crna Gora je prva među 15 država i jurisdikcija istočne Evrope i centralne Azije.

U ovoj oblasti najbolje su ocijenjeni pravo na život i bezbjednost, sa 0,80, sloboda vjeroispovijesti sa 0,77 i osnovna radna prava sa 0,71. Jednak tretman i odsustvo diskriminacije dobili su ocjenu 0,66, dok je sloboda okupljanja i udruživanja ocijenjena sa 0,64.

Sloboda mišljenja i izražavanja, kao i procesna prava i prava optuženih, ocijenjeni su sa po 0,61. Zaštita privatnosti ima ocjenu 0,57.

Iako je ovo najbolje rangirana oblast Crne Gore i plasman je poboljšan za jedno mjesto, pojedinačni rezultati pokazuju da ocjene nijesu ujednačene u svim segmentima zaštite prava. Visoka pozicija u ukupnoj kategoriji ne znači da su svi obuhvaćeni standardi ostvareni bez poteškoća.

RED I BEZBJEDNOST: VISOKA OCJENA, SLABIJI PLASMAN

U oblasti reda i bezbjednosti Crna Gora je zauzela 40. mjesto u svijetu, uz ocjenu 0,81. Prošle godine bila je 37, pa je na globalnoj listi nazadovala tri pozicije. U regionalnom poretku pala je sa trećeg na peto mjesto.

Ovo je oblast sa najvišom ukupnom ocjenom Crne Gore. Kontrola kriminala ocijenjena je sa 0,92, a pokazatelj ograničavanja građanskih sukoba dobio je maksimalnu ocjenu 1,00. Međutim, odsustvo nasilja kao načina rješavanja sporova ocijenjeno je sa 0,49.

Tako visoka ukupna ocjena u oblasti bezbjednosti, uz istovremeno pogoršanje plasmana, pokazuje da rezultat zavisi i od učinka drugih država obuhvaćenih istraživanjem. Samo očuvanje visoke ocjene ne garantuje i očuvanje pozicije na međunarodnoj rang-listi.

GRAĐANSKO PRAVOSUĐE – BOLJI PLASMAN, ALI POSTUPCI I DALJE TRAJU

U oblasti građanskog pravosuđa Crna Gora je sa 65. mjesta u 2025. godini došla na 64. mjesto u 2026. Ocjena je 0,54, a država je treća u regionu.

Pristup građanskoj pravdi ocijenjen je sa 0,67, jednak tretman sa 0,60, a odsustvo korupcije u ovoj oblasti sa 0,54. Pokazatelj odsustva neprimjerenog uticaja vlasti dobio je ocjenu 0,41.

Najslabiji rezultat odnosi se na izbjegavanje nerazumno dugog trajanja postupaka, sa ocjenom 0,37. Djelotvornost izvršenja sudskih odluka ocijenjena je sa 0,44, dok je alternativno rješavanje sporova dobilo 0,77.

Poboljšanje za jedno mjesto u globalnom poretku ne mijenja činjenicu da su trajanje postupaka i djelotvornost izvršenja odluka među slabijim segmentima. Za građane, dostupnost pravde ne zavisi samo od mogućnosti pokretanja postupka, već i od toga koliko brzo i efikasno mogu doći do konačne odluke i njenog izvršenja.

KRIVIČNO PRAVOSUĐE BEZ PROMJENE PLASMANA

Crna Gora je u oblasti krivičnog pravosuđa zadržala 62. mjesto iz 2025. godine. Ocjena iznosi 0,48, a u regionalnom poretku zauzima drugo mjesto.

Efikasnost sistema istraga ocijenjena je sa 0,48, dok je blagovremenost i djelotvornost odlučivanja dobila 0,34. Efikasnost sistema izvršenja krivičnih sankcija ocijenjena je sa 0,36.

Nepristrasnost krivičnog pravosuđa ima ocjenu 0,69, odsustvo korupcije 0,48, a odsustvo neprimjerenog uticaja vlasti 0,38. Procesna prava i prava optuženih ocijenjeni su sa 0,61.

Najveće slabosti u ovoj oblasti odnose se na blagovremenost i djelotvornost postupaka, kao i na efikasnost sistema izvršenja krivičnih sankcija. Činjenica da Crna Gora nije promijenila globalni plasman u odnosu na prethodnu godinu ukazuje na stagnaciju pozicije, dok pojedinačne ocjene izdvajaju segmente u kojima rezultati ostaju niski.

ŠTA POKAZUJE POREĐENJE SA 2025. GODINOM

Poređenje ukupnog plasmana i osam oblasti pokazuje da Crna Gora nije ostvarila ujednačen napredak. Ukupno je pala sa 55. na 57. mjesto, a ocjena je ostala 0,57. U oblasti ograničenja državne vlasti nazadovala je šest mjesta, u sprovođenju propisa tri, u redu i bezbjednosti tri, a u odsustvu korupcije jedno mjesto.

S druge strane, napredak je zabilježen u otvorenosti Vlade, gdje je Crna Gora sa 58. došla na 56. mjesto, u građanskom pravosuđu, gdje je sa 65. napredovala na 64, i u zaštiti osnovnih prava, gdje je sa 39. došla na 38. mjesto. U krivičnom pravosuđu zadržala je 62. poziciju.

Regionalno je ostala druga među 15 država i jurisdikcija, ali je u grupi višeg srednjeg dohotka pala sa osmog mjesta od 41 jurisdikcije u 2025. na deseto od 44 u 2026. godini. Pošto se broj jurisdikcija u toj grupi promijenio, ovaj pomak treba posmatrati uz podatak da se promijenio i sastav dohodovne grupe.

Indeks zato daje složeniju sliku od samog ukupnog plasmana: Crna Gora je i dalje iznad svjetskog prosjeka, a zaštita osnovnih prava ostaje njena najbolje rangirana oblast. Istovremeno, pogoršanje u kontroli državne vlasti i sprovođenju propisa, uz slabe ocjene za pravičnost administrativnih postupaka i trajanje sudskih procesa, ukazuje na probleme koji se ne mogu prikriti relativno dobrom ukupnom ocjenom.

Svjetski projekat pravde objavljuje Indeks vladavine prava na osnovu istraživanja domaćinstava i procjena pravnih stručnjaka i eksperata. Rezultati predstavljaju uporednu procjenu funkcionisanja vladavine prava i iskustava građana, a ne zamjenu za pojedinačne sudske ili institucionalne postupke.

Na globalnoj listi za 2026. godinu među najbolje rangiranim državama ponovo su Danska, Norveška, Finska i Švedska, dok su na dnu Venecuela, Avganistan, Haiti, Kambodža i Nikaragva.