“Umjesto toga, Smjernicama su identifikovane potrebe za nedostajućim sredstavima od blizu 150
miliona eura (ili blizu 3% BDP) koja velikim dijelom nijesu bila planirana važećim budžetom za 2022. godinu po osnovu izmjena zakonskih rješenja, dominantno iz oblasti socijalne politike i
politike zarada, iz decembra prošle godine”, ističu iz CEES.

Dodaju da u navedena nedostajuća sredstva spadaju i neplanirana sredstva za zdravstveno osiguranje, i predviđeno povećanja minimalne penzije. Polazeći od navedenog, Smjernice makroekonomske i fiskalne politike sadrže projekciju deficita javnih finansija od 7,6% BDP u 2022. i njegovo smanjenje na 4% BDP u 2025. godini, uz rastući trend javnog duga.

“Međutim, samo ovoliko smanjenje deficita nije dovoljno za stabilizaciju javnih finansija i njihovu održivost, te se treba smanjiti mnogo brže, na nivo usklađen sa fiskalnim pravilima.

U tom cilju, Vlada treba hitno da predloži paket mjera fiskalne konsolidacije od najmanje 1 -1,5
odsto BDP-a godišnje, u okviru nove i kredibilne Fiskalne strategije, kako bi se doprinijelo
bržem smanjenju deficita javnih finansija, odnosno ostvarivanju primarnog suficita u 2025.
Da su mjere fiskalne konsolidacije imperativ, naročito u kontekstu veoma nepredvidivog
okruženja i dvocifrene stope inflacije, potvrđuje jučerašnja izjava ministra finansija na sjednici
Vlade da će za “tekuću godinu nedostajuća sredstva iznositi 270 miliona eura, a za narednu
godinu 600 miliona eura” kao i saopštenje Misije MMF-a koja je nedavno boravila u Crnoj Gori,
kada apostrofiran period velike neizvjesnosti u koju ulazi naša zemlja i potreba “mnogo snažnije
kontrole rashoda””, smatraju u CEES.

Pri koncipiranju mjera, ističu, važno je voditi računa da poreska politika ostane što predvidivija i da se
poreske stope često ne mijenjaju, izuzev obaveza koje se odnose na usaglašavanje sa EU.

“U procesu fiskalne konsolidacije posebno treba apostrofirati rashodnu stranu budžeta, i kao
mjere uključiti: hitno preispitivanje/redefinisanje zakonskih rješenja u oblasti socijalne politike u
smislu adekvatnijeg targetiranja rashoda za socijalnu zastitu i eliminisanja njihovih dugoročno
negativnih posljedica po javne finansije, optimizaciju javne uprave, optimizaciju kapitalnog
budžeta, mjere smanjenja potrošnje u zdravstvu, itd.

Istovremeno je potrebno intenzivirati mjere na suzbijanju sive ekonomije, naročito na tržištu rada imajući u vidu da je na to mogla uticati politika minimalne zarade koja je 2021. povećana mnogo više od povećanja produktivnosti rada”, kažu u CEES.

Zaključuju da bi donošenje kredibilne srednjoročne Fiskalne strategije za Crnu Goru zasigurno bi predstavljalo jak signal naše zemlje prema međunarodnim tržištima, i mogućnostima što povoljnijeg
obezbjeđenja nedostajućih sredstava za finansiranje budžeta.

Preporučeno

Kaća Bulatović: Moja slika u kući IHF-a stoji kao simbol rukometa, a institucije u Crnoj Gori zaboravile su da postojim

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

NEVRIJEME U REGIONU: Hrvatsku zahvatilo nevrijeme, temperatura za jedan sat pala deset stepeni

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: Krivična prijava zbog sječe 865 kubika šume na Jelovici, ali ključni akteri i dalje “nepoznati”

Tri godine bez presude: Optuženi za pokušaj ubistva Bobana Šaranovića i dalje u bjekstvu

Upozorenje za kupače na Jadranu: More preplavile opasne meduze

“Zato će CEES, u cilju doprinosa stabilizaciji i osnaživanju fiskalne pozicije Crne Gore,
Ministarstvu finansija uputiti predlog mogućih mjera fiskalne konsolidacije koje bi trebalo
razmotriti u izradi srednjoročnog fiskalnog okvira Crne Gore”, ističu iz ovog Centra.