Video
ZAKON O AKCIZAMA
U novom setu juče izglasanih zakona, najviše pažnje poslanicima i javnosti privukle su izmjene i dopune zakona o akcizama.
Ono što je najupečatljivije u izglasanom zakonu su povećanje akciza na slatkiše, i to na proizvode od šećera, kakaoa, koja se sad po kilogramu proizvoda plaća 0.5 eura.
Akcize koje su prethodnim zakonskim rješenjem bile 24.5 %, od 1.jula 2023.godine će ovim izmjenama iznositi 26%.
Akcize iz člana 56c tog zakona, za gaziranu i negaziranu vodu će se od sada plaćati po hektolitru, i to:
1) 35,00 eura – za gaziranu vodu sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju,
2) 25,00 eura – za negaziranu vodu sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju i ostala bezalkoholna pića.
Ono što je za očekivati je da svi proizvodi koji su targetirani ovim zakonom dobiju nove, veće cijene. Kao i do sada građani će biti pogođeni promjenom cijena akciza, pa je i sada nerealno očekivati da će privrednik da trpi i da preuzima da iz marže otplaćuje nove akcize, kao što su to najavili iz Vlade.
Ovakvo povećanje akciza za pojedine proizvode, prema ocjeni ekonomskih analitičara, će definitivno dovesti do povećanja cijena tih proizvoda, a sve kao posljedica nekontrolisane javne potrošnje.
Da su se iz Vlade pravdali povećanjem akciza na slatkiše, kao mjerom zaštite zdravlja građana, pa da se zažmuri na jedno oko, ovako se opet vraćamo na novi udar na džep građana. Doduše teško da bi i pravdanje povećanja akciza na slatkiše prošlo brigom o zdravlju, jer vlada subvencioniše bijeli hljeb, koji po ocjeni nutricionista nije baš najzdraviji.
ZAKON O POREZU NA PROMET NEPOKRETNOSTI
Uz izmjene i dopune zakona o akcizama, najviše prašine podigle su izmjene Zakona o porezu na promet nepokretnosti.
Taj zakon sada predviđa da stope poreza na promet nepokretnosti budu progresivne i veće, i da na nekretninu iznose:
1)Do 150.000,00 eura vrijdnosti nekretnine 3%
2) Preko 150.000,01 eura vrijednosti nekretnine: 4.500,00 eura + 5% na iznos preko 150.000,01 eura.
Uzimajući u obzir cijenu kvadrata nekretnine u većem dijelu Crne Gore, teško da ovo zakonsko rješenje targetira bogatiji dio građana. Kada se pogleda cijena kvadrata na primorju i u Podgoricu, lako se da zaključiti da za 150.000 eura možete kupiti neki dvosoban stan, što se teško može smatrati luksuzom.
Na ovaj način se dodatno otežava rješavanje stambenog pitanja građana, ili im se makar na suptilan način sugeriše da kupuju manje kvadrature, ako ne žele da budu ekstraoporezovani.
Ovakva zakonska rješenja, prema ocjeni analitičara, dovešće do povećanja cijena, pogotovo u trenutku kad smo lideri u regionu i skoro u EU po pitanju stope inflacije, što će vjerovatno dovesti do smanjenje aktivnosti privatnog sektora, dodatnog ugrožavanja istog i povećanja neformalne ekonomije.
ZAKON O SPRJEČAVANJU NELEGALNOG POSLOVANJA
Izmjene Zakona o sprječavanju nelegalnog poslovanja nisu donijele neke velike promjene, osim jedne u članu 9a, kojim se pravnom licu i preduzetniku zabranjuje da vrši pozajmice drugim privrednim društvima, preduzetnicima, ni fizičkim licima, ako ne izmiruje poreske obaveze u skladu sa zakonom.
Ovo je, prema riječima ministra Damjanovića, mjera kojom sprječavaju da poreski delinkventi ubuduće neće moći prije nego što izvrše obaveze prema zaposlenima da vrše pozajmice kao jedan vid izvlačenja novca iz firmi koji imaju poreske obaveze.
ZAKON O POREZU NA DOBIT PRAVNIH LICA
Novine donose i izmjene Zakona o porezu na dobit pravnih lica, koji sada podrazumjeva da će nerezidentno pravno lice plaćati porez po odbitku po stopi od 30% na osnovicu koju čini iznos bruto prihoda, ako je to lice sa teritorije sa poreskim suverenitetom.
U prevodu, ovo znači da će firme iz ofšor zona imati porez po odbitku od 30 odsto.
ZAKON O BUDŽETU I FISKALNOJ ODGOVORNOSTI
Poslanici su juče glasali i za izmjene Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koje sada podrazumjevaju formiranje Fiskalnog savjeta.
Ministar Damjanović je povodom toga, juče u Skupštini, rekao da je potrebno da se konačno definiše fiskalni savjet, na način da poštuje ravnotežu vlasti u Crnoj Gori i biće konstituisan tako da uvažava sve političke aktere i sve grane vlasti u zemlji.
Zakonsko rješenje podrazumjeva da u slučaju da javni dug pređe 60% BDP, Fiskalni savjet će utvrditi predlog mjera za smanjenje javnog duga.
Na kraju, iako su iz Vlade su kazali da će ovim setom fiskalnih zakona povećati budžetske prihode, iz privrede već stižu poruke da nije vrijeme da se povećavaju nameti, kao i to da oni konsultovani prilikom predlaganja ovih propisa.
Prema riječima ekonomskih analitičara, ova zakonska rješenja su posljedica populisticke potrošnje, koja služi samo za propagandu šta je ko uradio, nekontrolisanog rasta zarada koji nije imao uporište u budžetu i ekonomskim aktivnostima.
Ovakva zakonska rješenja ističu apsurd, koji samo u Crnoj Gori postoji, da se doprinosi za zdravstvo ukidaju u vrijeme pandemije, i da se porezi i akcize uvećavaju usljed velike inflacije.
Zanimljivo je da su i poslanici prošle godine kad inflacija nije bila na ovom nivou na kom je danas odbili povećanja akciza, čak i glasali za zakonska rješenja koja se smanjivala akcize, ili ih držali na istom nivou, juče glasali za povećanje istih u mnogo gorim finansijskim i inflatornim uslovima, čim su izvršili direktan udar na građane.
Preporučeno
Umjesto da se po ko zna koji put povećavaju akcize i porezi, koji targetiraju najranjiviji dio stanovništva, resorno ministarstvo bi moglo da predloži odluku o smanjivanju zarada ministara, poslanika i ostalih, i da na taj način da primjer privredi, kako da ne povećavaju cijene, već smanje maržu. Jer ipak je i njihova plata u odnosu na prosječnu zaradu više nego velika.
