Video
To je ocijenjeno na panelu „Perspektive izvršnih direktora vodećih kompanija iz EU koje posluju u Crnoj Gori“, održanom u okviru međunarodne konferencije „Montenegro in the EU“, koja se danas održava u Podgorici.
Na panelu, koji je moderirala Ana Kentera, izvršna direktorica MFI Alter Modus i predsjednica Udruženja mikrokreditnih finansijskih institucija Crne Gore, govorili su čelnici kompanija Jugopetrol, kompanije One, Erste banke i NLB banke, razmatrajući očekivane koristi od evropskih integracija, izazove za poslovanje, razvoj platnih sistema i primjenu vještačke inteligencije.
Izvršni direktor Jugopetrola Vasilis Panagopulos kazao je da je ta kompanija, kao dio grupe HELLENiQ ENERGY, u velikoj mjeri već pripremljena za evropske regulatorne zahtjeve, posebno u energetskom sektoru.
Prema njegovim riječima, jedan od ključnih prioriteta evropske energetske politike jeste sigurnost snabdijevanja, zbog čega Jugopetrol kontinuirano ulaže u infrastrukturu i jačanje kapaciteta za skladištenje i distribuciju naftnih derivata.
Panagopulos je naveo da je kompanija tokom prethodnih godina investirala više od 25 miliona eura u modernizaciju svoje mreže, dok je u terminal u Baru uloženo više od deset miliona eura.
Pored ulaganja u tradicionalnu energetsku infrastrukturu, kompanija razvija i nove projekte u oblasti energetske tranzicije, uključujući postavljanje električnih punjača za sopstvene potrebe i ulaganja u solarne panele.
Panagopulos je poručio da Jugopetrol ne očekuje značajnije prepreke u prilogađavanju kompanije na čijem je čelu prilikom pristupanja Crne Gore EU. Dugoročno, ističe, očekuje pozitivne efekte evropskih integracija na poslovanje crnogorskih kompanija.
Predsjednik Upravnog odbora Erste banke Aleksa Lukić ocijenio je da evropske integracije predstavljaju zajednički proces sazrijevanja finansijskog i realnog sektora, tokom kojeg će se kompanije suočavati sa različitim izazovima.
Podsjetio je na iskustva bankarskog sektora prilikom uvođenja evropskih standarda, posebno u oblastima kontrole poslovanja, sprečavanja prevara i zaštite klijenata.
Prema njegovim riječima, dio privrednika uspješno se prilagodio novim pravilima, dok pojedini nijesu uspjeli da odgovore na zahtjeve koje su donosile reforme.
Lukić smatra da je bankarski sektor među najusklađenijim djelovima crnogorske ekonomije sa evropskim standardima, ali da je za nastavak tog procesa neophodno snažnije uključivanje i ostalih sektora.
Izvršni direktor kompanije One i predsjednik Upravnog odbora Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori (MFiC) Branko Mitrović kazao je da velike međunarodne kompanije koje posluju na crnogorskom tržištu već primjenjuju pravila i poslovne standarde svojih evropskih grupacija.
On je ocijenio da evropske integracije mogu doprinijeti snažnijem povezivanju različitih sektora crnogorske ekonomije i stvaranju povoljnijeg ambijenta za privlačenje investicija.
Mitrović je podsjetio na regionalne inicijative u oblasti telekomunikacija, čiji su rezultati pokazali da usklađivanje pravila može donijeti konkretne koristi građanima i privredi, navodeći kao primjer ukidanje dodatnih naknada za roming unutar Zapadnog Balkana.
Istovremeno je upozorio da je pred Crnom Gorom još mnogo administrativnih i regulatornih obaveza, ali da proces prilagođavanja ne smije usporiti razvoj poslovanja i investicione aktivnosti.
Savjetnik Upravnog odbora Bogdan Podlesnik, koji je na panelu učestvovao umjesto Martina Leberlea, govorio je o iskustvima Slovenije i značaju stranih direktnih investicija u procesu ekonomskog približavanja Evropskoj uniji na slovenskom primjeru.
Naglasio je da vrijednost stranih ulaganja nije isključivo u kapitalu koji dolazi u zemlju, već i u prenosu znanja, poslovnih iskustava i savremenih metoda upravljanja.
U tom kontekstu ukazao je i na potencijal dijaspore, koji bi trebalo snažnije iskoristiti za ekonomski razvoj.
SEPA donosi koristi, ali gotovina i dalje dominira u dijelu poslovanja
Jedna od tema panela bila je primjena evropskih platnih standarda i efekti uključivanja Crne Gore u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA).
Lukić je ocijenio da SEPA, osim direktnih finansijskih ušteda, ima značaj i zbog činjenice da je Crna Gora postala dio evropskog platnog prostora.
Ukazao je da dio kompanija još nije u potpunosti prepoznao koliko novi sistem može smanjiti troškove i olakšati prekogranična plaćanja, posebno u poslovanju sa dobavljačima i partnerima iz inostranstva.
Mitrović je zahvalio finansijskim institucijama, posebno članicama Savjeta stranih investitora, na naporima uloženim u pojednostavljivanje platnog prometa. Ocijenio je da su dosadašnja iskustva pozitivna, ali da postoje očekivanja u pogledu daljeg unapređenja usluga.
Panagopulos je, govoreći iz perspektive maloprodaje naftnih derivata, ukazao na to da gotovina i dalje zauzima veoma značajno mjesto u svakodnevnim transakcijama.
Prema podacima koje je iznio, oko 65 odsto plaćanja u maloprodaji Jugopetrola obavlja se gotovinom, dok tokom ljetnje turističke sezone taj udio raste na približno 70 odsto.
Ocijenio je da tako visoko učešće gotovine predstavlja dodatno operativno opterećenje za kompanije i da bi šira primjena bezgotovinskih plaćanja mogla donijeti veću efikasnost.
Tokom razgovora o digitalnim finansijskim uslugama, Podlesnik iz NLB je posebno naglasio značaj edukacije korisnika i njihove zaštite od novih oblika prevara.
Upozorio je da tehnološki razvoj prati i pojava sve sofisticiranijih metoda zloupotrebe, uključujući fišing napade, zbog čega je neophodno kontinuirano jačati svijest građana o bezbjednosti digitalnih transakcija.
Vještačka inteligencija kao alat za rast produktivnosti
Značajan dio diskusije bio je posvećen vještačkoj inteligenciji (AI), njenom uticaju na poslovanje i mogućim promjenama koje će donijeti na tržištu rada.
Lukić je podsjetio da su se prije desetak ili petnaest godina, sa razvojem mobilnog bankarstva, pojavljivala predviđanja da će digitalne aplikacije dovesti do zatvaranja bankarskih filijala.
Međutim, razvoj tehnologije pokazao je da se poslovni modeli mijenjaju postepeno, dok ljudski faktor ostaje važan dio pružanja finansijskih usluga.
Smatra da se sličan proces sada odvija sa vještačkom inteligencijom, koja će značajno uticati na način rada, ali će pitanja odgovornosti, donošenja odluka i odnosa sa klijentima ostati posebno važna.
Mitrović je ocijenio da AI ne treba posmatrati prvenstveno kao tehnologiju koja će zamijeniti zaposlene, već kao alat koji kompanijama može pomoći da povećaju produktivnost.
Istakao je da telekomunikacioni sektor, koji se kontinuirano prilagođava novim tehnologijama, ima značajnu ulogu u razvoju infrastrukture neophodne za njihovu primjenu.
Panagopulos je kazao da Jugopetrol trenutno koristi uglavnom široko dostupne AI alate, ali da ozbiljno razmatra mogućnosti njihove primjene u pojedinim poslovnim segmentima, prije svega marketingu, izradi poslovnih projekcija, itd..
Dodao je da će razvoj novih energetskih djelatnosti i sve snažnije usmjerenje ka obnovljivim izvorima energije otvoriti dodatni prostor za primjenu savremenih digitalnih rješenja.
Podlesnik je, govoreći o iskustvima NLB banke, istakao da vještačka inteligencija već omogućava značajno ubrzanje analitičkih poslova.
Kao primjer naveo je da je na početku karijere za analizu bilansa devet preduzeća morao da izdvoji nekoliko dana, dok savremeni AI alati mogu pomoći da se slični zadaci obave za svega nekoliko sekundi.
Ipak, naglasio je da tehnološki napredak ne može zamijeniti povjerenje, koje predstavlja jedan od temelja bankarskog poslovanja.
Povjerenje kao temelj odnosa sa klijentima
Govoreći o značaju povjerenja u poslovanju, Bogdan Podlesnik istakao je da je odnos prema klijentima jedan od ključnih faktora dugoročnog uspjeha svake kompanije. Naglasio je da je važno da se klijenti prilikom svakog kontakta sa kompanijom osjećaju dobrodošlo i zadovoljno, dok iskrenost, otvorenost i poštenje moraju biti osnova svakog poslovnog odnosa.
Lukić ocijenio je da, bez obzira na obim investicija i tehnološki napredak, kompanije moraju kontinuirano raditi na odnosima sa klijentima, posebno kada je riječ o zaštiti od finansijskih prevara i očuvanju njihovog povjerenja.
Mitrović osvrnuo se, uz osmijeh, na komentar koji je čuo iz publike da „bankari nemaju srca“. Istakao je da je povjerenje podjednako važno i u telekomunikacionom sektoru, naglašavajući da se kompanije u mnogim segmentima poslovanja suočavaju sa sličnim izazovima, ali da se ključne razlike ogledaju u načinu na koji grade i održavaju odnose sa korisnicima.
Panagopulos poručio je da se povjerenje ne stiče preko noći, već se gradi tokom dužeg vremenskog perioda.
Diskusija je ukazala na to da će koristi od evropskih integracija zavisiti ne samo od usvajanja propisa i otvaranja tržišta, već i od sposobnosti crnogorskih kompanija da unaprijede poslovanje, usvoje nova znanja i iskoriste tehnološke promjene za povećanje produktivnosti i konkurentnosti.
Panel je organizovan u sklopu međunarodne konferencije “Crna Gora u Evroskoj uniju” koju povodom 20 godina obnove nezavisnosti Crne Gore organizuju Center for Finance i Privredna komora Crne Gore pod pokroviteljstvom Predsjednika Crne Gore.
Preporučeno
