Video
“Čeka nas teška zima i neke štete će sigurno biti, svako se bori da obezbijedi makar kilova sat više. Krenuli smo u snažnu kampanju štednje i očekujemo da to poštuju i domaćinsta i javni sektor. Obezbijedili smo i popuste za one koji troše manje, i mislimo da je to stimulativno da se građani ponašaju odgovorno prema veoma ozbiljnoj situaciji”, kazao je Đukanović.
Kako je dodao, od maja do septembra su utrošlili 120 miliona iz sopstvenih sredstava. Na berzi cijene su izuzetno visoke, prije 15 dana cijena megavat sata za oktobar je bio preko 950 eura, za iduću godinu su preko 900, a negdje i preko 1.000 eura.
“Da imamo snažnu privredu naši bi deficiti bili mnogo veći. Suša je velika, u posljednjih nekoliko decenija nijesmo imali ovako lošu hidrološku situaciju. Nije jednostavno i trudimo se da ne poseženo za poskupljenjima i restrikcijama”, kazao je Đukanović.
Kako je naglasio sada plaćamo posljedice jedne neozbiljne politike u oblasti energetike.
“Nijesmo 40 godina sagradili nijedan energetski objekat. Ovakvu globalnu situacije nijesmo mogli da predvidimo, ali da je bilo odgovornije politike, imali bi veće šanse da lakše prođemo kroz ove izazove. Imamo opasnost i da nam novac, iako ga bude, neće pomagati, jer ide teška zima”, smatra Đukanović.
Kako je objasnio, najveće deficite imamo u ljetnjim mjesecima, ali u četvrtom kvartalu sa poboljašnjem hidrološke situacije, očekuje da to bude poravnato i da kraj godine završe pozitivno.
“Ako četvrti kvartal bude identičan prošlogodišnjem, ovu godinu bi završili sa pozitivnim rezultatom. To, ipak, zavisi od puno faktora, hidrologije, pogonskih mogućnosti naših objekata, jer niko ne može da garantuje da neće doći do nekih promjena. A tu su naravno i cijene na berzama na koje ne možemo da utičemo”, istakao je Đukanović.
Suština je da se moraju graditi novi objekti i da se poveća svijest o štednji električne energije.
Napomenuo je da je TE Pljevlja kao kičma našeg sistema i u julu i avgustu obezbijedila 80 odsto potrošnje CG. Tokom ljeta se vrši i remont hidropotencijala, pa smo ostali na jednom proizvođaču, a to je posljedica devastacije energetskog sektora proteklih decenija.
Čekamo saglasnost MKI za prodaju akcija i kupovinu Željezare
Što se tiče prodaje akcija, Đukanović je naglasio da je EPCG ranije sa svog računa uplatila 105 miliona za sopstvene akcije, 52 je propalo 2019. a zakonski rok za preostalih 53 miliona ističe 26. septembra.
Preporučeno
“Pokrenuli smo proceduru takozvanog “otuđenja” sopstvenih akcija i u Vladi su rekli da oni nemaju taj novac, ali ukoliko bi Vlada potencijalno uložila tih 20 miliona, EPCG bi kupila Željezaru, pokrenula pogone i potencijalno otvorila i nova radna mjesta. Kako smo ušli u taj projekat, ogroman broj investitora nas je kontaktirao, ali uz uslov da sa nama gradi veliku solarnu elektranu. Mi smo raspoloženi da iskoristimo taj potencijal. Tražimo saglasnost Vlade za izlazak na berzu, i MKI bi u petak trebalo da krene u proces davanja saglasnosti. Paralelno razgovaramo i sa Toščelikom kako bi se što prije to riješilo. Ta sredstva će se iskoristiti za kupovinu imovine Željezare, a onda ćemo uložiti napor da zadržimo postojeća radna rada mjesta i otvaramo nova. Mislim da je to dobar plan”, zaključio je Đukanović.
