Video
Više od 11 odsto benzinskih stanica u Francuskoj trenutno nema najmanje jednu vrstu goriva, a Makron želi da se održi sastanak Grupe sedam (G7) kako bi se koordinisao širi odgovor.
Makron je 18. septembra saopštio da Francuska razmatra korišćenje strateških energetskih rezervi i pozvao na sastanak G7 o koordinisanom djelovanju, u trenutku kada nestašica goriva pogađa benzinske stanice širom zemlje.
Nestašica dolazi usljed rasta cijena goriva i nastavka tenzija na Bliskom istoku, dok više od 11 odsto francuskih benzinskih stanica trenutno nema najmanje jednu vrstu goriva.
Makronov prijedlog obuhvata više mjera, a ne samo puštanje strateških rezervi nafte. Među njima su povećanje kapaciteta za skladištenje gasa u Evropi, podrška radu rafinerija i zaštita energetske infrastrukture od hibridnih prijetnji, poput sajbernapada.
Ovo ne bi bilo prvo koordinisano oslobađanje rezervi ove godine. U martu 2026. godine članice G7, u saradnji sa Međunarodnom agencijom za energiju, dogovorile su oslobađanje do 400 miliona barela strateške nafte, pri čemu je Francuska učestvovala sa oko 14,5 miliona barela.
Cilj tadašnjeg poteza bio je stabilizovanje tržišta nakon što su sukobi poremetili pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz, kojim svakodnevno prolazi približno petina svjetske nafte, prenosi portal RTCG.
Francuska ima velike strateške rezerve
Francuska raspolaže sa između 15 i 17 miliona tona strateških rezervi nafte, kojima upravlja kompanija Sagess, zadužena za hitne zalihe nafte od 1988. godine.
Te rezerve dovoljne su za oko 118 dana neto uvoza, što je iznad 90 dana zaliha koje je američki Strateški naftni rezervat istorijski imao za cilj da obezbijedi.
Potrošači već osjećaju posljedice
Sa više od 11 odsto benzinskih stanica koje nemaju najmanje jednu vrstu goriva, francuska domaćinstva i privreda već osjećaju posljedice nestašice. Cijene dizela i benzina rastu, što dodatno opterećuje kompanije koje zavise od drumskog transporta.
Makronov naglasak na zaštiti energetske infrastrukture od sajbernapada ukazuje na to da vlasti digitalnu bezbjednost posmatraju kao dio šireg problema energetske sigurnosti, zajedno sa fizičkim snabdijevanjem.
Investitori u energetskom sektoru prate poteze vlade, budući da Makronov fokus na kapacitete rafinerija i skladištenje gasa ukazuje na moguće povećanje ulaganja u otpornost infrastrukture.
Preporučeno
Ukoliko G7 odobri novo koordinisano oslobađanje rezervi, ono bi uslijedilo nakon martovske odluke o 400 miliona barela i otvorilo pitanje koliko brzo se strateške rezerve troše u uslovima kontinuiranih geopolitičkih poremećaja.
