Video
On se nada da ćemo bez problema ‘izgurati’ sezonu i da eventualno širenje korone neće negativno uticati na turizam.
Govorio je o izazovima crnogorske ekonomije i poručio da građani ne treba da strahuju da će biti nestašice hrane i goriva.
“Postoje, naravno, neke okolnosti na koje ne možemo da utičemo, a to je korona i rat u Ukrajini, ali možemo preventivno djelovati. Siguran sam da će Ministarstvo zdravlja uraditi sve da se preventivno djeluje i da se eventualno spriječi širenje korone. Za sada to ide nekom svojom dinamikom, nemamo nekih problema”, kazao je Đurović.
Zbog ruske invazije na Ukrajinu izgubili smo goste sa ovih tržišta. Sa kojih sve destinacija, ove godine, očekujemo goste?
Ukrajinsko i rusko tržište postoje, tretiramo ih tako. Ne samo fiktivno. Oni odsjedaju u vilama i hotelima i privatnom smještaju, plaćaju zakupe, hrane se po hotelima. Oni su naši gosti. Meni je žao da su u tim okolnostima kod nas, a ne u formi pravih turista, ali mi ih brojčano moramo tretirati kao turiste. Ove godine očekujemo goste iz Skandinavije, Zapadne Evrope, Izraela, Kazahstana… Takođe ukinuli smo vize na 90 dana za Egipat i Saudijsku Arabiju odakle takođe očekujemo veći priliv gostiju. Tržište Kazahstana se, na naše iznenađenje, pokazalo dobro. Nijesmo bili svjesni da je to jedan veliki potencijal i to nam je pokazalo da se ne smijemo uvijek vezivati samo za neka tržišta. Postoje mnoge zemlje u svijetu odakle nam mogu doći turisti i to dobroplatežni gosti.
U prethodnoj vladi nijesmo imali Ministarstvo turizma. Turistički poslenici su se žalili da nijesu imali kome da se obrate za svoje probleme. Da li ste već uspostavili konekciju sa njima?
Uvijek sam raspoložen za sve njihove pozive. Imali smo već razgovore u Privrednoj komori i direktno sa ugostiteljima i trudićemo se da obiđemo što veći broj hotelijera i ugostitelja i da smo, u bilo koje doba dana ili noći, spremni da pomognemo. Koordinacioni tim za pripremu sezonu će se često sastajati tako da već 8. jula imamo treći sastanak na kome ćemo razgovarati o tome što su problemi i pokušati da ih riješimo.
Koji su to “gorući“ problemi u turizmu koji su Vas ,”dočekali“?
Buka, ali i to se rješava, ide se ka tome. To je banalan problem. Ako ne možemo da riješimo neke infrastrukturne probleme makar to možemo. Imamo i probleme čistoće, deponije pored puta, ne mogu sve komunalne službe da stižu. Moramo da imamo svijest kako se odnositi prema otpadu da ne ružimo sliku o našoj državi. Takođe pokušavamo da riješimo neke stvari koje nijesu postojale.
Da li ukrajinski i ruski državljani, koji su pobjegli od rata, u Crnu Goru prenose i svoje biznise?
Ne samo Ukrajinci već i Rusi ,,sele“ svoje zdrave kompanije. Imamo podatak da je prvih četiri mjeseca bilo 306 miliona stranih investicija što je najviše u zadnjih četiri godine. Imamo ruskih državljana sa Zapada koji nijesu na listi i koji su zbog nekog ambijenta koji je stvoren tamo gdje su živjeli došli da žive ovdje i onda osjećaju Crnu Goru kao prijateljsku zemlju. Nemaju predrasude i lijepo im je ovdje. Mogu obavljati posao onlajn.
Ne znamo ni približno koliko se privatnog smještaja izdaje u Crnoj Gori. Što ćete uraditi da regulišete ovu oblast i smanjite sivu ekonomiju?
To nam je veliki problem koji datira već 30 godina. Za ovu sezonu teško da možemo što da uradimo. Radićemo sve da za sljedeću budemo koliko-toliko spremni. Inspekcijske službe su tu od presudne važnosti i sada tražimo zakonski okvir da one mogu da pokucaju na vrata kuća i uđu u privatni prostor. To je bilo jedno od pitanja na Savjetu za konkurentnost jer se tu krije jedan veliki rezervoar sive ekonomije. U svakom slučaju jedno ,,goruće“ pitanje i moramo mu se ozbiljno posvetiti.
Da li ste optimista kada je u pitanju rješavanje problema preuzimanja Željezare?
Mislim da će se problem Željezare riješiti do septembra. Vlada je spremna da jednim dijelom postane suvlasnik ove firme i na taj način pomogne Miodragu Daki Davidoviću da preuzme fabriku. Tu nije u pitanju samo fabrika i preuzimanje, važna je i cijena struje i to nije nevažno pitanje.
Da li ste posjetili investitore najvećih turističkih kompleksa i koje su sve biznis barijere?
Naslijeđeni su mnogobrojni problemi. Crna Gora je stvorila nepovoljan ambijent za investitore. Mnogi od njih, koji su htjeli da ulažu, bili su obmanuti nekim obećanjima, uslovima, rokovima… Na dnevnom nivou imamo komunikaciju i moramo da stvorimo povoljni poslovni ambijent gdje će investitori biti zadovoljni. Što se tiče Luštice bej, Portonovog, Porto Montenegra sada imaju, u bilo koje doba dana i noći, kontakt sa mnom. Ovih dana imao sam sastanak sa predstavnicima Luštice, imao sam neformalni sastanak i sa predstavnicima Portonovog. Već dobijamo dopise u kojima se navode određeni problemi, i pokušavamo odmah da ih riješimo. Imaće uvijek brze odgovore od nas.
Za koju oblast se investitori najviše interesuju, gdje postoji volja za ulaganje?
Strani investitori se najviše interesuju za ulaganje u energiju, što vjetro, što solarnu, zatim u turizam, ugostiteljstvo, IT koji je u razvoju. Mislim da se u IT krije veliki potencijal Crne Gore u narednom periodu. Imao sam skoro razgovor sa regionalnim privrednikom koji je voljan da pokrene ozbiljnu proizvodnju u metalskoj industriji koja bi mnogo značila za Crnu Goru. U ovom trenutku sve je u pregovorima. Investicije se ne mogu desiti preko noći.
Rat u Ukrajini utiče na zalihe hrane širom svijeta. Svi najavljuju kriznu jesen. Što da očekuju domaćinstva u Crnoj Gori?
U Crnoj Gori neće biti nestašice. Skoro sam imao uspješan razgovor sa crnogorskim privrednicima i jako sam zadovoljan sa trgovačkim lancima i uvoznicima. Zahvaljujem im se na kooperaciji. Pokazali su jednu dozu odgovornosti prema državi i nadam se da ćemo uskoro potpisati određeni memorandum i sporazum gdje će se svako od njih obavezati da, dok ne definišemo robne reserve, ima kod sebe rezerve određenih vrste proizvoda. U narednom periodu ćemo definisati te vrste proizvoda. U svakom slučaju idemo ka tome da pravimo koncept rezervi. Što se tiče goriva najave iz Jugopetrola su takve da ne očekujemo problem. Ne snabdijevaju se iz Rusije već imaju druge izvore i imaju svoje rafinerije. Ne očekuju neke vanredne potrese. Premijer je posjetom Srbiji otvorio vrata za nabavku ulja, brašna i drugih osnovnih namirnica. Međutim naši trgovci su agilni. Ako nema Srbija oni će naći trgovačke puteve sa Hrvatskom, Bosnom, Makedonijom gdje je otvoreno snabdijevanje pa nećemo imati problema. Apelujemo da se ne stvara panika i vještačke zalihe. Ne stvarajte paničnu potrošnju koja nije potrebna. Ograničili smo marže na osnovne životne namirnice, a što se tiče cijena, kada su u pitanju ulazne, nećemo moći kontrolisati jer smo uvozno zavisni. Kako se budu kretale cijene globalno kretaće se i kod nas. Naši trgovci su uspjeli da, osim Srbije, namirnice ponude jeftinije nego ostale zemlje regiona pa sada imamo problem da veliki broj građana Albanije dolazi da kupuje velike količine namirnica kod nas.
Ustavni sud razmatra neradnu nedjelju, da li će taj problem biti riješen za ovu sezonu?
Socijalni savjet sada predvodi ministar Adrović i nije više u mojoj ingerenciji. Imao sam dobru volju da riješimo taj problem kroz otvoreni dijalog i razumijevanje. Nažalost nijesu se kockice poklopile i kada nema dijaloga ostaje sud. Ustavni sud treba da donese odluku. Kada će to biti ne znam, ali mislim da treba relativno brzo. Ne vjerujem da će biti za sezonu, i to je veliki gubitak koji nije nadoknadiv.
Problem sezonske radne snage je evidentan ne samo kod nas nego i u drugim zemljama. Što mislite o tome?
Problem radne snage je globalni problem u Evropi. Imate ga sada u avio-kompanijama. Kada krenete sa neke destinacija ne znate kada ćete sletjetiti jer ima toliko otkazivanja letova. Nema posade. Na aerodromima nema ljudi, sve kompanije su u problemu. Recimo u Njemačkoj vlada traži da se sa 40 sati radnog vremena poveća na barem 42 jer imaju deficit radne snage. Kod nas je takođe problem tokom sezone. I mimo programa poreskih reformi povećavaju se plate i dobar radnik, kuvar, ugostitelj, uvijek će naći dobro plaćeni posao. Vrlo je važno da imamo što dužu sezonu. Na nama je da vidimo da država pomogne da imamo kategoriju ,,stalnog zaposlenog sezonskog radnika“. Mislim da u Hrvatskoj postoji jedan takav model ali treba istražiti kako i na koji način i da vidimo kako to može biti finansijski moguće.
Auto-put će uskoro biti otvoren. Da li smatrate da će to “oživjeti“ sjever?
Preporučeno
Nadamo se da će auto-put biti otvoren 13. jula. Znam da se radi na tome, i to je input da se sjever ,,oživi“. Ja mislim da se potencijali turizma i ekonomije kriju u sjeveru i zbog toga ćemo staviti fokus na promociju sjevera. Krenućemo sa manifestacijama već 10. jula na Žabljaku gdje će se održati festival Wild Beauty Art. Podržaćemo i drugih devet opština koje su kandidovale neke manifestacije i to u znatnom većem iznosu nego do sada. Fokus je razvoj sjevera i auto-put može da bude odskočna daska za seoski, agrarni, jezerski turizam…
