Video
Ona je kazala da su u Crnoj Gori zatečeni programom.
“Znamo dobro šta je Maršalov plan, program oporavka Evrope nakon Drugog svjetskog rata, znamo šta je slogan “Evropa sad”, Slovenija uoči pristupanja, tako da kada spojite to nekako se pitamo ko je u našem slučaju maršal? 48. godine se znalo a danas se ne zna. Ovaj program nema svog maršala, ima jedan vrlo lijep pitak populistički pristup, da će nekim čudotvornim relokacijama kroz crnogorski budžet u godini poslije velikog pada sljedeće godine biti takav procvat da ćemo ostvariti jedan veliki rast plata u svim sektorima, da to neće biti utemeljeno u zdravim prihodima. Dakle jedan populizam kojeg se ova ista vlada odricala u prvoj polovini godine”, kaže Đurović.
Ona navodi da sve to lijepo zvuči, ali da se postavlja pitanje da li se može izmjenama zakona o porezu koje se ostvaruju kroz igre na sreću i nekim relokacijama i uštedama namiriti sve što se ukida javnom zdravstvu.
“Ja bih voljela da sve to može biti tačno ali mislim da ni ovogodišnji nobelovci ne bi razumjeli ovu formulu. Da skratim vrlo nerealno, vrlo populistički, kao predizborna kampanja a ne program vlade koja pokušava da izvuče zemlju iz ekonomske krize, ekonomiju koja je bila jedna od najpođenijih ekonomija u 2020. Imali smo rast turizma ali ne dovoljan da bismo 2022. proglasili godinom ekonomskog procvata i opšteg blagostanja”, kazala je Đurović.
Ona je na kraju kazala da kapitalni budžet je smanjen te imamo ogroman aparat u javnom sektoru ali i veliki nivo javnog duga.
Preporučeno
“Crna Gora je mala i otvorena i mi bez direktnih investicija i snažnog turizma ne možemo računati na ovakav rast plata jer nema utemeljena u stvarnom ekonomskom životu”, zaključila je Đurović.
