Video
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute prema šest najvažnijih svjetskih valuta, je pao 0,8 odsto, na 98,84 boda.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,9 odsto, pa je cijena eura dostigla 1,1680 USD, prenosi Hina.
Američka valuta oslabila je i prema japanskoj, 0,2 odsto, na 158,95 jena (JPY).
Dolar je oslabio jer je američko Ministarstvo finansija, nakon nedavne intervencije na valutnom tržištu kako bi oslabilo dolar prema jenu, intervenisalo i na tržištu obveznica.
Naime, sredinom sedmice prinosi na 30-godišnje obveznice dostigli su najviše nivoe od 2007. godine, a porasli su i prinosi na obveznice sa kraćim rokovima dospijeća.
Kako viši prinosi povećavaju troškove zaduživanja države, Ministarstvo finansija poručilo je da će udvostručiti iznos otkupa dugoročnih obveznica.
To je na jedan dan prekinulo rast prinosa, no već narednog dana prinosi su ponovo porasli. Prinosi obično rastu zbog povišene inflacije, zabrinutosti u vezi sa javnim dugom, ili očekivanja da će kamatne stope porasti.
Doduše, na tržištu se i dalje procjenjuje da američka centralna banka neće već na sjednici u septembru povećati kamatne stope, premda je zapisnik sa posljednje sjednice Federalnih rezervi (Fed) pokazao da su čelnici centralne banke veoma zabrinuti zbog inflacije.
Nekoliko njih kazalo je da su spremni za povećanje kamata, a neki su poručili da će povećanje biti neophodno ako inflacija ne počne da se spušta prema ciljanoj stopi od dva odsto.
A da će inflacija uskoro pasti na taj nivo, malo je vjerovatno, s obzirom na to da su cijene nafte, glavnog pokretača inflacije posljednjih mjeseci, porasle više od pet odsto.
Naime, nema nikakvog napretka u mirovnim pregovorima između SAD-a i Irana, pa je Hormuški moreuz, ključni put za izvoz nafte sa Bliskog istoka, i dalje praktično zatvoren.
Preporučeno
Zbog svega toga, na tržištu se procjenjuje da će Fed do kraja godine barem jednom povećati kamatne stope.
