Video
Komentarišući najave Spajića da će se minimalna zarada u Crnoj Gori u narednoj godini povećati na 450 eura, a prosječna na 700, dok će doprinosi za zdravstveno osiguranje biti ukinuti, Drecun je rekao da je riječ o jako atraktivnim mjerama.
“Odavno smatram da najniža minimalna zarada treba da bude negdje oko 500 eura i dobro je što će biti uvećana na 450, jer će to dovesti do veće discipline u sferi radnih odnosa i drugih pozitivnih efekata, imajući u vidu da povećanje zarade prati i smanjenje doprinosa jer će, po najavama ministra finansija, doprinosi za zdravstveno osiguranje biti ukinuti”, kazao je Drecun Gradskom portalu.
Ocjenjuje da će najavljeno povećanje prosječne zarade na 700 eura građane dovesti stepenicu bliže evropskom standardu, iako još ne toliko blizu.
“Ono što ne vidim iz svega ovoga jeste iz kojih izvora će se to uraditi i hoće li biti određenih minusa u drugim sferama, s obzirom na to da imamo određeni dodatak. Želim da znam da li će se isplaćivati iz redovnih izvora ili iz nekih zaduženja. Ukoliko bude iz redovnih izvora, ove mjere zaista treba podržati”, navodi Drecun.
U slučaju da se, kako je kazao, nastavi započeti rast i dođe do daljeg privlačenja stranih direktnih investicija, vrlo je moguće to ostvariti do naredne godine.
“Ali nam ostaje da sačekamo budžet za 2022. koji mora biti predložen u naredna dva mjeseca, tako da ćemo vidjeti kako će sve to funkcionisati. Ne bih mogao da prihvatim da ministar finansija daje ovako optimistične najave, a da ne stoji nešto realno iza toga”, zaključio je Drecun.
Keković: Povećanja zarada realna
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata, Srđa Keković, ocijenio je da su, najavom povećanja minimalne i prosječne zarade, prvi put nakon dužeg vremena i od kada imamo novu Vladu, građanin i radnik stavljeni u žižu što, dodaje, i jeste suštna svake politike.
On je, gostujući u emisiji “Takulin” na Gradskoj televiziji, kazao da je najava Ministarstva finansija i socijalnog staranja o povećanju minimalne zarade na 450 eura, a svih u državi za oko 17 odsto, realna i moguća.
“Mi mislimo da je ona realna, da ima prostora, prvo sa prihodne strane budžeta, drugo u odnosu na racionalno domaćinsko trošenje budžeta i onda, naravno, kroz sve ono što se najavljuje, kao što je donošenje zakona o oduzimanju svega što je nezakonito stečeno”, rekao je Keković.
USSCG, dodaje, podržava najavu povećanja zarada.
“Naravno, očekujemo da je to ozbiljna izjava odgovornog ministra i političara i očekujemo tu realizaciju 2022. Godinama govorimo da Crna Gora, sa ovolikim brojem stanovnika i ovakvim bogatstvima i resursima, može da ostvari standard građana kao jedna od možda najbogatijih zemalja Evrope”, naglašava Keković.
“Cilj vlasti da je poboljšanje za sve”
Navodi da vlast treba da radi u interesu građana, odnosno povećanja standarda i poboljšanja socijalno-ekonomskog položaja svih.
“Vrijeme je da se tri decenije tranzicije, gdje su radnici i građani platili debelu cijenu nekom neoliberalnom pristupu, odnosno tom vulgarnom kapitalizmu, gdje je rečeno “sve mora da se privatizuje i mi moramo da imamo privatnog vlasnika nad svime” promijeni”, poručio je Keković.
Podsjeća da je USSCG dugo tražila da minimalna zarada u Crnoj Gori treba da iznosi 60 odsto od prosječne.
“Mi smo to već pokrenuli i na Socijalnom savjetu, prvom narednom, na bazi naše inicijative, biće razmatrano pitanje da se minimalna zarada od 1. januara naredne godine poveća na 315 eura, što je nekih 65 odsto od vrijednosti potrošačke korpe”, naveo je Keković.
Kaže da je tokom naredne godine potrebno stremiti tome da minimalna zarada obezbijedi neki minimum za život.
“Radnici platili najveći ceh”
Ocjenjuje da je prošla godina bila porazna, kako na zdravstvenom, tako i ekonomskom polju.
“Velike promjene tokom prošle godine su zadesile Crnu Goru. Pandemija virusa korona, mijenjanje kontinuiteta u upravljanju državom. Dobili smo novu Vladu koja je zatekla vrlo ranjiv budžet, znate da nam je turistička sezona bila na 15 odsto od godine prije”, podsjetio je Keković.
Iz tog razloga, kaže, USSCG nije bila uporna prema novoj Vladi, “ostavljajući joj prostor da se snađe u novom sistemu”, ali i najavio da će ubuduće biti snažniji u zahtjevima. Radnici su, navodi, tokom krize platili najveći ceh.
Preporučeno
“Kriza nam je pokazala da je radnik onaj glavni pokretač, jer kapital bez radnika ne znači ništa”, zaključio je Keković.
