U dijelu koji se odnosi na ekonomski sistem i ambijent u kome će funkcionisati, može se reći da je mandatar iznio jasnu strategiju razvoja koja prepoznaje osnovne ekonomske probleme, i nudi strateška opredjeljenja u pravcu realizacije ciljeva te strategije. Generalno, uočava se raskid sa neoliberalnim konceptom, konceptom uslužne ekonomije, i afirmiše se digitalizacija i meritokratija kao sistem.
Nekoliko citata iz ekspozea sam izdvojio kao veoma interesantna.
»Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija je novo ministarstvo, koje će u najvećem dijelu biti oslonjeno na postojeće Ministarstvo javne uprave, u ciljem dijelu je i direktorat za e-upravu koji bi trebalo da dobije sna2niju ulogu u digitalnoj transformaciji javne uprave i cjelokupnog društva.«
Smatram da je ovo neophodno sredstvo za ostvarenje svih daljih ciljeva vlade, tj. Administrativnog aparata. Digitalna transformacija ubrzava procese, eliminiše korupciju, vraća povjerenje u državu, čini upravu efikasnom, naravno pod uslovom da je sprovedemo kako treba. Mala smo, vrlo mala država i to bi morali da uradimo relativno lako, uz pomoć stranih partnera. Zamislite samo razliku između cijene koštanja digitalizacije Njujorka, Meksika, Pekinga, ili Moskve i Crne Gore. Izrael treba da nam bude uzor u tome.
Akcenat je stavljen i na realnu ekonomiju, što se vidi iz citata:
„Podsticanje prerađivačke industrije, proizvodnje hrane, IT sektora, turizma i svih akcija ekonomskog razvoja – onog koji je održiv i inkluzivan, baziran na inovacijama i znanju. Usmjeravanje kapitalnih investicija u strateske prioritete Crne Gore – prije svega u energetsku i saobraćajnu infrastrukturu“.
Ovdje imamo jasnu namjeru da se proizvodnjom hrane supstituiše uvoz domaćom proizvodnjom. Očekujemo da vidimo razradu sredstava kako ostvariti taj cilj. Mandatar je prepoznao i strateške prioritete, a to su energetika i saobraćajna infrastruktura, sa čime sam saglasan, ako imamo u vidu da je i poljoprivredna proizvodnja afirmisana kao cilj. To su tri preduslova za kvalitetan turizam. Nema turizma u punoj snazi, i punom ekonomskom smislu, ako nemate razvijenu energetsku i saobraćajnu infrastrukturu, i sopstvenu poljoprivrednu proizvodnju i uslužne djelatnosti kao nevidljivi izvoz. Čini mi se da mandatar turizam shvata kao posljedicu razvoja trojne strategije.
Mandatar konstatuje da se – „Trenutno u ekonomiji suočavamo sa najvećim deficitima i tu je najteže pokrenuti stvari sa mrtve tačke… Nova Vlada će nastaviti saradnju s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Svjetskom bankom, ali će sprovesti reformu državne uprave, javnih preduzeća i nadoknadiće budžetski deficit racionalizacijom na svakom mjestu.
Ova konstatacija govori da je mandatar svjestan problema, ali i potrebe da se sarađuje sa MMF i SB, mada ne navodi eksplicitno nivo te saradnje. Ono što bih kao veoma ambicioznim ciljem naglasio jeste tvrdnja u ekspozeu da će se reformom uprave, javnih preduzeća i racionalizacijom na svakom mjestu nadoknaditi budžetski deficit. Svakako da bi ostvarenjem takvog cilja mandatara, ova vlada bila jedna od najuspješnijih u crnogorskoj istoriji. Vjerujem u mogućnost značajne uštede racionalizacijom. Smatram da se u zdravstvu kriju ogromni prostori ušteda. Podsjetiću da svaki dom u Crnoj Gori liči na malu apoteku, da se ljekovi prepisuju i troše i kad treba, a bogami i kad ne treba, pa očekujem snažan odgovor ministarstva zdravlja. Ovdje mislim i na racionalizaciju u doktrinama liječenja i broja bolničkih dana, i boljoj organizaciji službi.
Mandatar konstatuje da će ministarstvo ekonomskog razvoja, „umjesto svoje dosadašnje djelatnosti, predstavljati sve ekonomske akcije koje će doprinijeti tome da Crna Gora bude prepoznata kao zemlja sigurna za investicije i na taj način pospješiti i industriju, mala i srednja preduzeća, turizam i IT sektor, To znači da smo se opredijelili za društvo znanja u kojem dominira informaciona tehnologija, digitalna transformacija i pametni pristup… Promovisanje humane dualne ekonomije, oslonjene na porodična gazdinstva u sektorima poput poljoprivrede, mini industrije, drvo-prerade, turizma;
Ovo je potpuno novi koncept upravljanja ekonomskim sistemom, i novi način uvezivanja malih i srednjih preduzeća sa turizmom i IT sektorom. Raduje me akcenat na drvo-preradu, jer je neobjašnjivo da Crna Gora pored toliko drveta ne proizvodi čak ni oklagiju. Ukoliko ovo bude sprovedeno makar i u tehničkom dijelu ministar Bojanić će odraditi sjajan posao.
Značajano je i što mandatar konstatuje da je „Naša ekonomska strategija stvaranje preduslova za bezbjedno ulaganje kapitala i privlačenje stranih direktnih investicija. Ekonomska diplomatija i privlačenje kredibilnih investitora mora biti Jedan od zadataka naše spojne politike. Diplomatsko-konzularna predstavništva će u bliskoj koordinaciji sa MVP MFSS, MER i MKI biti u obavezi da efikasno i intenzivno promovišu investicione potencijale naše države…“.
Nedavno sam izjavio da ministri ekonomskih resora moraju privući svaki makar po pet stranih investitora, i evo sličnim riječima i mandatar je zacrtao to kao cilj svoje vlade. Svega 50 miliona eura neto investicija uvećava naš rast za jedan procentni poen. Pročitao sam ovih dana, i izjavu Kristofa Šoena, predsjednika udruženja stranih investitora da će stranci u CG do 2022. godine uložiti 1,5 milijardi eura. To bi bilo dovoljno da omogući dobar start u novoj dekadi.
Primjećujem i namjeru da se meritokratski pristup nadredi partitokratskom, što je za pohvalu, jer mandatar kaže „Radna mjesta u administraciji, narocito na rukovodecim pozicijama, dostupna su iskijucivo partijskim kadrovima, na uštrb stručnosti i kompetentnosti. Meritokralski sistem zaposljavanja i napredovanja u državnim organima postoji samo u propisima, dok u praksi dominira partijski princip «terenskog prepoznavanja“. Međutim, naši lideri više vole da postave na funkcije svoje saborce i partijske radnike nego stručne i nezavisne ljude. Bojim se da će to biti jedna vrsta konflikta između mandatara i lidera stranaka.
Kompromitacija jedne dobre ideje u praksi dovela je do toga da mandatar najavljuje stopiranje izgradnje malih hidroelektrana. Smatram da treba ukinuti bilo kakve subvencije investitorima u MHE, zabraniti izgradnju akumulacija, i dozvoliti samo protočne MHE koje apsolutno ne remete prirodni ambijent. Međutim, očigledno je da mi kao društvo nemamo snage da to nametnemo kao pravilo pa odustajemo od jedne dobre ideje, radi mira u kući.
Mandatar kaže da će javni dug iznositi 80% BDP i da će „Procijenjena zaduženja za sledeću godinu biti veća od pola milijarde eura, sto svjedoči da nova vlast treba da se suoči sa obavezom pronalaska nedostajućih sredstava“. Ovo jeste problem i vidjećemo na koji način će se, osim racionalizacijom, koja neće biti dovoljna, ovaj problem prevazilaziti.
Sve u svemu imamo jedan dinamičan plan rada Vlade, rječnikom drugačije pisan od prethodnih, sa dosta konkretnih ideja, i ostaje nam da se nadamo da će politička podrška ovoj vladi biti vjetar u leđa, a ne u prsa, kako to u ovom trenutku izgleda.
Preporučeno
Predrag Drecun
Video