Video
“Posle relativno blago prvog talasa infekcija COVID-19 u proljeće, ubrzo je uslijedio mnogo veći i duži drugi talas. Šok je imao široko rasprostranjene efekte u ekonomiji, utičući, ne samo turizam i maloprodajne usluge, već i trgovinu, investiciono zapošljavanje i javne finansije”, navodi se u dokumentu.
Scenario koji predviđa EK je postepeni oporavak 2021. i 2022. godine, vođen planiranim investicijama u turzmu i energetskom sektoru, kao i javnim i privatnim građevinskim aktivnostima.
U EK podsjećaju da su pandemija COVID-19 i naknadno uvođenje ograničenja putovanja razorili crnogorski sektor turizma, uzrokujući jedan od najgorih evropskih padova BDP-a u drugom kvartalu.
“Nakon rasta od 2,7% u prvom tromjesečju 2020, ekonomska aktivnost je u drugom tromjesečju opala za preliminarnih 20,2%, utičući na slabljenje spoljne i domaće tražnje”,navodi se u izvještaju.
Izvoz roba i usluga je naglo pao, a uvoz je takođe opao, iako mnogo sporijim tempom. Suprotno tome, državna potrošnja je porasla neznatno, za 0,5%. Generalno, crnogorski BDP je opao za preliminarnih 8,8% u prvoj polovini 2020 – dodaje se u dokumentu.
EK navodi da putovanja i turizam čine više od 20% BDP-a Crne Gore.
U prvih osam mjeseci 2020. godine, broj dolazaka turista smanjio se za gotovo 80 odsto zbog ograničenja putovanja i zabrinutosti u vezi sa virusima. Sve u svemu, turistički šok ima duboke udarne efekte na domaću potrošnju i investicije – ističe se u izvještaju.
Iz Evropske komisije navode da bi ključni uslov za brzi oporavak ekonomije od 2021. godine bio da epidemija ostane ograničena na predstojeću zimu i proljeće.
“Na osnovu ove pretpostavke, crnogorska ekonomija mogla bi se oporaviti zahvaljujući investicijama koje uključuju građevinske radove i oživljavanju privatne potrošnje uz rastuće zapošljavanje, ali bankarskim pozajmicama i novčanim uplatama iz inostranstva. Suprotno tome, nova izbijanja pandemije i neuspjeh u određenom stepenu simetričnog otvaranja granica i ograničenja putovanja sa ključnim turističkim tržištima 2021. godine predstavljali bi velike negativne rizike”, ističe se u Izvještaju.
Kad je u pitanju bankarski sektor, iz EK navode da se on do sada pokazao otpornim uprkos krizi, pri čemu je koeficijent adekvatnosti kapitala banaka iznad regulatornog minimuma.
“Međutim, rizik od neispunjavanja obaveza mogao bi porasti 2021. godine, jer bi brojne kompanije mogle biti izložene nesolventnosti kada se javna podrška završi”,notirano je u dokumentu.
Očekuje se da će pad uvoza i investicija usled poremećaja povezanih sa koronavirusom i niže domaće potražnje. pomoći u ublažavanju trgovinskog deficita 2020. i 2021. godine.
“Završetak prve dionice autoputa Bar-Boljare 2021. godine i snažniji oporavak turizma u 2022. godini, takođe će uticati na suzbijanje deficita tekućeg računa”, dodaju iz EK.
Kad je u pitanju tržište rada, iz EK navode da je uticaj pandemije na nezaposlenost – do sada – ublažen subvencijama za zarade kako bi se izbjegla veća otpuštanja, ali i povećanjem ekonomski neaktivnih ljudi (uglavnom sezonskih i privremenih radnika).
Prema njihovim prognozama, stopa nezaposlenosti u 2020. iznosiće 18,1 odsto, u 2021. 16,6 odsto, a 2022. biće 15,9 odsto.
-Kao rezultat, podaci o nezaposlenosti za 2020. godinu bilježe blago pogoršanje u poređenju sa mnogo bržim padom zaposlenosti. Osnovni scenario predviđa postepeni oporavak zaposlenosti, jačanje privatne potrošnje i podršku revitalizaciji ekonomske aktivnosti 2021. i 2022. godine.
Ipak, brzina oporavka zavisiće od sposobnosti održavanja granica otvorenih za strane sezonske radnike i turiste.
Javne finansije pod pritiskom
Javne finansije su pod značajnim pritiskom zbog brzo rastućih troškova za finansiranje vladine politike kao odgovor na pandemiju, u kombinaciji sa naglim padom budžetskih prihoda usled niže ekonomske aktivnosti, navedeno je u dokumentu.
Tako je u prvih osam mjeseci 2020. budžetski deficit vlade već dostigao 6,7% BDP-a. Očekuje se da će se isti ti presudni faktori nastaviti i do 2021. godine, prije nego što se javne finansije stabilizuju kada se naplata poreza poboljša i kada se izdaci u vezi sa zdravljem poravnaju – navode u EK.
Preporučeno
“Završetak prve dionice autoputa Bar-Boljare (koja je sada predviđena sredinom 2021) pomoći će ublažavanju pritiska na javne finansije 2022. godine “, ističu u EK.
