Ako ovo nije dovoljno jak signal da se podaci stave pod lupu, teško je zamisliti šta jeste.

Statistika u raskoraku

Prema podacima Agencije za statistiku, broj zaposlenih u Crnoj Gori porastao je za 5,3 posto u odnosu na februar, dok je prosječna plata prešla 840 eura, što je istorijski maksimum. Stopa nezaposlenosti pala je na ispod 12 posto, što se tumači kao znak oporavka tržišta rada.

Ali, prema izvještajima Poreske uprave, prihodi od doprinosa za PIO u maju su bili za 4,6 posto niži nego u februaru, uprkos većem broju zaposlenih i višim platama. Ovaj paradoks otvara ozbiljna pitanja o metodologiji prikupljanja podataka, ali i o stvarnom stanju na tržištu rada.

Gdje nestaje novac?

Ekonomisti i sindikalni predstavnici vide nekoliko mogućih razloga:

Statistička akrobatika

Nezaposleni se iz evidencije brišu kada prestanu da aktivno traže posao, što veštački snižava stopu nezaposlenosti. Takođe, broj zaposlenih uključuje i sezonske radnike i one sa ugovorima o djelu, koji ne podrazumijevaju obavezne doprinose za PIO.

Siva zona raste

Sve češće, poslodavci isplaćuju dio zarade „na ruke“, a prijavljuju minimalac, čime izbjegavaju punu uplatu doprinosa. Procjene govore da je više od 20% radne snage djelimično ili potpuno u sivoj zoni.

Rast samozapošljavanja bez PIO osiguranja

Freelance radnici i samozaposleni, iako brojniji nego ikada, često ne uplaćuju redovno doprinose ili koriste poreske olakšice koje isključuju PIO.

Zakašnjelo knjiženje i sistemske slabosti

Uplate doprinosa ponekad kasne ili se knjiže u narednim mjesecima, što može stvoriti vremenski jaz između rasta zaposlenosti i naplate doprinosa.

Posljedice po penzioni sistem

Penzioni fond već sada funkcioniše uz značajnu budžetsku podršku: preko 40% prihoda Fonda PIO dolazi iz državne kase, a ne iz doprinosa. Ako se ovaj trend nastavi, penzioni sistem će postati neodrživ, upozoravaju iz Unije slobodnih sindikata.

Kako navode ne mogu se finansirati penzije statistikom.

Penzije se plaćaju kešom – iz realnih uplata. Ako su zaposleni, a ne uplaćuju doprinose, onda sistem puca po šavovima.

Brojke traže objašnjenje

Ovakvo neslaganje između statističkog optimizma i budžetskih tokova mora biti ozbiljno razmotreno, jer broj zaposlenih i prosječna plata samo su djelimično korisni pokazatelji ako ne prati i realna naplata doprinosa.

Ako država ne poveća inspekcijski nadzor, ne poveže baze podataka Poreske uprave i Zavoda za statistiku i ne suzbije sivu zonu, penzioni sistem će se suočiti s još dubljom krizom.