Bilo je odmah jasno da će mjere suzbijanja pandemije Covid-19, koje su Vlade diljem svijeta, uključujući i crnogorsku, preduzele, imati velike negativne ekonomske efekte. Zaustavljanje ekonomskog života, koje je bez presedana u istoriji savremenog kapitalizma, će prema ocjenama svih relevatnih ekonomista dovesti, u najboljem slučaju, do globalne recesije poput one iz 2008. godine.

Kolika će tačno biti dubina ekonomske krize zavisiće, dakako, od dužine trajanja pandemije. Ukoliko mjere samoizolacije potraju do pronalska vakcine, stručnjaci smatraju da nas očekuje ekonomska depresija, možda i gora od one koja je početkom 30-ih godina prošlog vijeka ostavila duboke posljedice na čitav svijet.

U svakom slučaju, ono što je poznato jeste da će biti potrebna ogromna državna intervencija kako bi se spriječila ekonomska propast.

Vlada Crne Gore je do sada donijela dva paketa ekonomskih mjera pomoći privredi i građanima. Problem za Crnu Goru je taj što je ekonomija bazirana na sektoru usluga, koje će prerpjeti najveći udar pandemije i stranim direktnim investicijama, koje u ovakvim kriznim trenutcima presušuju.

Kriza iz 2008. pokazala sve slabosti ekonomskog modela CG

Već je kriza iz 2008. godine pokazala sve slabosti ovog ekonomskog modela, ali do okreta ka realnoj prozvodnji nije došlo. Međutim, globalna pandemija, kako su proteklih dana isticali domaći ekonomisti, neće nam ostaviti puno izbora i natjeraće nas da se okrenemo ka proizvodnji.

“Potreba za unapređivanje sopstvene proizvodnje strateških proizvoda, prije svega hrane, da bi se u svim uslovima obezbijedilo sigurno snabdijevanje domaćeg tržišta zahtijeva pomoć države u svim sektorima – u biljnoj, stočarskoj proizvodnji i prerađivačkoj industriji.”

Ovo je portalu Standard saopšteno iz Privredne komore Crne Gore koja naglašava da je jedan od glavnih problema sa kojima se domaći proizvođači suočavaju, ne samo tokom pandemije već i u normalnim uslovima poslovanja, pitanje garancije otkupa proizvoda.

PKCG: Država da garantuje otkup proizvođačima

Stoga, PKCG predlaže da država u narednom periodu garantuje proizvođačima otkup tržišnih viškova.

“Jedan od glavnih problema naših proizvođača iz primarne proizvodnje, ne samo u uslovima pandemije nego i u redovnim uslovima poslovanja jeste pitanje garancije otkupa proizvoda. Značajan dio poljoprivrednih proizvoda plasiran je tokom turističke sezone, pa u situaciji kada još uvijek ne znamo šta će biti sa turističkom sezonom, postoji opravdano pitanje poljoprivrednika na kolikim površinama da sade povrće i voće ove godine. Pitaju se da li da zadrže proizvodnju na prošlogodišnjem nivou ili da je redukuju. Zato bi u novonastaloj situaciji bilo značajno da država domaćim proizvođačima garantuje otkup tržnih viškova. U cilju rješavanja problema neizvjesnog plasmana, to bi trebala da bude jedna od osnovnih mjera koja bi pomogla da se održi i očuva poljoprivredna proizvodnja u ovoj godini”, poručuju iz PKCG.

Osim toga u PK smatraju i da bi bilo dobro da Vlada avansira uplate subvencija, koje su već planirane za razvoj poljoprivrede kroz ovogodišnji Agrobudžet, jer bi to bila direktna bespovratna pomoć proizvođačima.

Takođe bi značajna mjera bila obezbjeđivanje povoljnih kreditnih sredstva, posebno za prehrambeni sektor, sa nižim kamatnim stopama i dužim grejs periodima i rokovima vraćanja, kako bi se obezbijedila sjemena, sadni materijal, folija za plastenike, zaštitna sredstva, sredstva za prihranu bilja i dr.

Trgovački lanci moraju pomoći domaćoj proizvodnji

“Takođe je veoma važno raditi na daljoj popularizaciji domaćih proizvoda, a i svjedoci smo da se ovih dana puno govori o domaćoj proizvodnji i potrebi da što više kupujemo domaće. Pri tome naravno očekivanja su da proizvođači nude svoje proizvode po pristupačnim cijenama uz odgovarajući kvalitet, a da trgovački lanici učine napor da im pomognu kroz blagovremenu isplatu obaveza i posebno kroz skraćivanje valute za plaćanje na 15 dana, gdje bi država takođe mogla da pomogne davanjem povoljnijih kredita u slučaju da se koriste za plaćanje domaćih proizvoda. Takođe bi bilo veoma značajno da su domaći proizvodi bolje pozicionirani i da imaju više prostora na policama kako bi bili vidljiviji za građane”, poručili su iz PKCG.

Građani sve više kupuju domaće proizvode

Sa druge strane, kada je u pitanju potreba za većom kupovinom domaćih proizvoda od strane crnogorskih potrošača, tokom i nakon pandemije, u PKCG ocjenjuju da će važnu ulogu imati proizvođači od kojih se očekuje da na najbolji način zadovolje potrebe potrošača, zatim predstavnici trgovine koji će podržati domaće proizvođače, kao i potrošači koji kupovinom, ne podržavaju samo lokalne proizvođače, već ulažu i u stabilnu budućnost generacija koje dolaze.

Inače, Komora je prije početka epidemije radila istraživanje o preferencijama crnogorskih potrošača prema domaćim proizvodima, koje je pokazalo da građani intenzivnije kupuju domaće proizvode ukoliko oni – imaju povoljnije cijene od proizvoda iz drugih zemalja, lako mogu naći u trgovini gdje obično kupuju, imaju sertifikate kvaliteta, imaju prepoznatljivu oznaku da su iz Crne Gore, su više reklamirani, imaju bolji dizajn.

Potrošači, takođe, podržavaju i nastavak realizacije projekata “Dobro iz Crne Gore”, “Kupujmo domaće” i “Domaći ukusi-Dobro. Bolje.Domaće.”

“Domaći proizvodi uživaju povjerenje građana zbog njihovog pouzdanog kvaliteta. Većina potrošača procjenjuje da će jednako frekventno kupovati crnogorske proizvode i u narednih 12 mjeseci, pokazuje istraživanje koje je za Privrednu komoru Crne Gore uradila agencija IPSOS tokom prve polovine marta ove godine. Rezultati istraživanja su potvrdili da Crna Gora unapređuje proizvodnju, te da domaći proizvodi uživaju povjerenje građana i potrošača. Istovremeno, u oštroj konkurenciji sa inostranim proizvodima, od domaćih proizvođača se traže pristupačne cijene, dobar kvalitet i dostupnost u maloprodajnim objektima”, poručili su iz PKCG.

Rezultati istraživanja PKCG su pokazali:

• Kupovne navike – Većina građana Crne Gore nabavke obavlja u supermarketima nekih od trgovinskih lanaca (skoro 2/3), dok na male trgovine otpada nešto više od četvrtine nabavki. U nabavke najveći dio crnogorske populacije odlazi svakodnevno ili skoro svakodnevno /ukupno skoro 70%.

Kada su u pitanju tipična mjesta snabdijevanja, primjećuje se trend učestalijeg snabdijevanja u supermarketima na Sjeveru Crne Gore i među populacijom visokog obrazovanja, dok je među starijim znatno više onih koji se redovno snabdijevaju na pijacama. Kada je u pitanju učestalost snabdijevanja, žene daleko češće idu u nabavku, ali je primjetno da starije osobe i one nižeg obrazovanja nabavke obavljaju znatno rjeđe.

• Karakteristike proizvoda – Presudan uticaj na odluku o kupovini za najveći dio crnogorske populacije imacijenaproizvoda. Odmah nakon toga slijedi pouzdan kvalitet.
• Stavovi o proizvodima – Prilikom kupovine građani se češće odlučuju za proizvode proizvedene na tradicionalan način (53,6%), nego za industrijske proizvode. Značajan je procenat onih (38,3%) kojima je potpuno svejedno, a u ovoj grupi je uglavnom najmlađa generacija potrošača.
• Domaće ili inostrano – crnogorski potrošači podjednako biraju i domaće i inostrane proizvode u najvećem broju kategorija.

Kada je u pitanju vino, najčešće birani brendovi su oni koje proizvode „Plantaže“. U slučaju rakije, to su najčešće proizvodi kućne radinosti, što je vrlo česta situacija i kod negaziranih, voćnih sokova. U slučaju piva, nedvosmisleno dominira Nikšićko.

Kod suhomesnatih proizvoda dva proizvođača imaju veoma istaknutu poziciju: Goranović (29,9%) i Franca (25,8). U slučaju mlijeka, vodeću poziciju među domaćim proizvođačima ima mlekara Lazine (26,1%). Kod bijelog ili zrelog sira, većina potrošača se opredeljuje za proizvode kućne radinosti (62,2%).

• Cijena i kvalitet – Dominira stav da je odnos cijene i kvaliteta (52,9%) i generalnog kvaliteta (49,9%) uglavnom izbalansiran, kako kod domaćih, tako i kod inostranih proizvoda. Oko trećina crnogorske populacije procjenjuje da su obije ove karakteristike vezane pretežno za crnogorske proizvode.
• Najbolji crnogorski proizvodi – Na listi proizvođača čije su proizvode potrošači u Crnoj Gori proglasili najboljim našli su se Mesna industrija „Goranović“ i Mesopromet Franca sa veoma visokim procentom odgovora. Slijede Plantaže, Pivara „Trebjesa” i Mljekara „Lazine” sa veoma istaknutom pozicijom, zatim slijede mljekara “Srna”, “Martex”, mljekara “Nika”, “Crnagoracoop”, mineralna voda “Rada”, fabrika vode “Suza”.
• Kupovina domaćih ili inostranih proizvoda – U poređenju sa periodom od prije godinu dana, većina potrošača u Crnoj Gori (79,4%) procjenjuje da jednako kupuje crnogorske proizvode kao i ranije, dok 14,6% potrošača saopštava da češće kupuje domaće proizvode nego ranije i to prvenstveno zbog povjerenja u te proizvode i u njihov pouzdan kvalitet.

Očekivanja su najvećeg dijela potrošača (80,4%) u Crnoj Gori da će i u narednih 12 mjeseci istom frekvencijom kupovati domaće proizvode, dok se 12,7% potrošača izjasnilo da će češće nego danas kupovati domaće proizvode. Ono što bi moglo stimulativno da djeluje na učestalost kupovine domaćih proizvoda, po ocjeni većine potrošača je povoljnija cijena domaćih artilaka u odnosu na inostrane, te njihova dostupnost u maloprodajnim objektima gdje se obično snabdijevaju.

Većina potrošača u Crnoj Gori smatra da kupovinom domaćih proizvoda pomažu sopstvenu ekonomiju (njih nešto više od 2/3).