To je poručeno sa otvaranja IX Savjetovanja Crnogorskog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne mreže (CG KO CIGRE), koje će trajati do 26. septembra u Bečićima.

Predsjednik CG KO CIGRE, Predrag Mijajlović, je, govoreći o energetskoj politici, poručio da ona mora počivati na jasnoj viziji razvojnog koncepta, koja podrazumijeva izgradnju novih energetskih infrastrukturnih kapaciteta i pametne energetske mreže, uz uvažavanje zaštite životne sredine i energetske efikasnosti kao poslovnih šansi.

“Cilj je jasan, a puteva je sve manje. I ko bi trebao birati ako ne mi, energetičari“, naglasio je Mijajlović.

Upozorio je da tri globalne promjene imaju potencijal da kritično utiču na budućnost energetske sigurnosti: geopolitičke promjene, globalna energetska tranzicija i klimatske promjene.

“Tretiranje energije kao socijalne kategorije moramo isključiti iz sadržaja naših razgovora, jer evolucija energetskog sistema zahtijeva nove strategije u oblikovanju međuzavisnosti i jačanju otpornosti sektora. Energetska tranzicija ima potencijal da donese nove prilike i mogućnosti za sveobuhvatan razvoj, ali može završiti poražavajuće ukoliko se sprovodi stihijski i bez plana“, poručio je Mijajlović.

Poručio je da je „krajnje vrijeme da se proširi postojeći obim aktivnosti i odgovorno pristupi sistemskom stvaranju uslova za intenzivan razvoj energetskog sektora u Crnoj Gori“.

Ministar energetike i rudarstva Crne Gore Admir Šahmanović, naglasio je da Crna Gora, kao i ostatak Evrope, stoji pred izazovom kako da svoju energetsku budućnost učini održivom, sigurnom i konkurentnom.

Prema njegovim riječima, energetski sektor ima snagu da pokrene prirodnu obnovu i postane temelj zelene tranzicije, digitalizacije i jačanja otpornosti društva.

“Ministarstvo ubrzanom dinamikom radi na stvaranju uslova za brži razvoj i stabilnost sektora. Usvojeni su ključni zakoni – Zakon o energetici i Zakon o korišćenju energije iz obnovljivih izvora. Finalizovan je nacionalni energetski i klimatski plan, objavljene su prve aukcije za obnovljive izvore, a uskoro će se u Parlamentu naći i Zakon o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa“, kazao je Šahmanović.

On je istakao da ambicije Crne Gore tu ne staju.

“Radimo na nastavku projekta realizacije druge podmorske interkonekcije sa Italijom, što će dodatno ojačati međunarodnu poziciju Crne Gore i učvrstiti je kao energetsko čvorište regiona. Paralelno radimo na umrežavanju tržišta sa zemljama EU i regiona, jer samo povezani možemo biti sigurni, konkurentni i spremni za izazove koji dolaze“, poručio je Šahmanović.

Govoreći o perspektivama, Šahmanović je naglasio da se energetski sektor ne posmatra samo kroz prizmu izazova, već i kroz velike razvojne šanse.

“Pametne mreže, skladištenje energije, digitalizacija i napredne tehnologije otvaraju prostor za nova radna mjesta, jačanje domaće privrede i konkurentnosti Crne Gore na regionalnom i evropskom nivou“, rekao je Šahmanović.

Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore, Milutin Đukanović naglasio je da ta kompanija ima jasnu energetsku politiku i da je prioritet ostati stabilan proizvođač električne energije.

Kao ključne pravce razvoja naveo je korišćenje postojeće hidroenergetske infrastrukture za integraciju solarnih elektrana, uz naglašavanje njihove kompatibilnosti.

“Ta kombinacija, hidro i solar, izuzetna je i sa meteorološkog i sa tehnološkog aspekta. Ali, sve to ne bi bilo dovoljno da ne planiramo uvođenje baterijskih sistema. Žao mi je što ih već nemamo, jer smo svjesni izazova sa kojima smo se suočili, posebno u vezi sa ekološkom rekonstrukcijom Termoelektrane Pljevlja“, rekao je Đukanović.

Kazao je da bi, prema planovima EPCG, velika baterijska skladišta trebalo da budu u funkciji već od januara 2026. godine, ili najkasnije do avgusta iste godine.

“Vrijeme je strahovito važno. Ne možemo čekati da se sve kockice slože, pa tek onda početi sa radovima. Kada mi pokrećemo projekte, utičemo i na druge, na CGES i na čitav energetski sistem“, istakao je Đukanović.

On je najavio da će EPCG sopstvenim snagama do kraja 2027. izgraditi preko 650 megavata novih kapaciteta, uključujući i osmi blok hidroelektrane Perućica, vjetropark Gvozd i stotine megavata solarnih elektrana.

“I to je malo, jer moramo biti svjesni da će cijena struje iz uglja rasti iz dana u dan. Sama primjena CBAM-a značiće veliko opterećenje. Zato moramo intenzivirati izgradnju obnovljivih izvora“, rekao je Đukanović.

Predsjednik Odbora direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Aleksandar Mijušković istakao da budućnost energetike leži u zelenoj tranziciji, koja donosi brojne izazove, ali i da bez nje nema održivog razvoja.

“Bez CGES-a nema ni zelene tranzicije, jer mi gradimo kičmu sistema, mrežu koja povezuje izvore i potrošače“, rekao je Mijušković.

Istakao je da ulaganja u nove kapacitete, rekonstrukciju mreže i digitalizaciju sistema nisu samo tehnički poduhvati.

“To su ulaganja u sigurnost, stabilnost i budućnost Crne Gore i regiona“, rekao je Mijušković.

Za CGES je, prema njegovim riječima, ova godina od izuzetnog značaja.

„Privodimo kraju jednu od naših najvažnijih investicija – izgradnju 400-kilovoltnog dalekovoda Lastva-Pljevlja, a započinjemo i ugradnju savremene varijabilene prigušnice. Još jednom potvrđujemo da investicijama snažno oblikujemo budućnost energetskog sistema“, poručio je Mijušković.

Istakao je da inženjeri ne smiju ostati zatvoreni u svoje kabinete.

“Potrebne su nam diskusije koje inspirišu, ideje koje pokreću i saradnja koja će trajati dugo nakon što se skup završi“, istakao je Mijušković.

Tokom događaja dodijeljena su priznanja i plakete za doprinos radu i afirmaciji CIGRE u proteklom periodu profesoru Milovanu Raduloviću, profesoru Milutinu Ostojiću i Ranku Raduloviću.

Profesor Milutin Ostojić, istakao je da to priznanje ne pripada samo njemu, već svima koji su gradili i jačali CIGRE od njegovog osnivanja 2008. godine.

Nagrada „Nikola Tesla“, kako je istakao, ima posebnu težinu jer nosi ime jednog od najvećih naučnika u istoriji.

“Nikola Tesla je čovjek na čijim djelima i otkrićima počiva savremena elektrotehnika. Njegovo obrtno polje najznačajnije je otkriće na kojem sam zasnivao predmete koje sam predavao tokom 42 godine na Elektrotehničkom fakultetu. Danas mogu reći da nema boljeg motora od asinhronog, niti boljeg generatora od sinhronog. Za mene je sinhrona mašina prava ljepotica koja proizvodi električnu energiju potrebnog kvaliteta“, naglasio je Ostojić.

Ranko Radulović, koji je primio nagradu za životno djelo, rekao je ona za njega ne predstavlja samo lično priznanje, već i potvrdu zajedničkog rada i podrške koju je imao tokom višedecenijskog profesionalnog puta.

“Primiti ovakvo priznanje znači mnogo, ne samo zbog same nagrade, već i zbog toga što ona dolazi iz zajednice, od ljudi koje izuzetno poštujem i cijenim i sa kojima sam proveo čitav radni vijek. Kada pogledam unazad, kroz godine rada, izazova, uspona i padova, osjećam prije svega zahvalnost. Zahvalnost prema kolegama koji su me inspirisali, prenosili svoja znanja i iskustva i davali podršku čak i onda kada sam i sam sumnjao“, rekao je Radulović.

Dodao je da nagrada nije samo priznanje njemu, već i njegovim kolegama – svima koji su dijelili isti put i pokazali da se trud, predanost i znanje na kraju vrednuju i prepoznaju.

Predsjednik međunarodne organizacije CIGRE iz Pariza, Konstantin O. Papailiou istakao je da je energetika danas više od profesije.

“Ranije smo projektovali dalekovode, radili projekte i putovali. To je bio lijep posao. Ali danas, sa neophodnošću energetske tranzicije, to više nije samo posao, to je misija. Mi imamo misiju da spasimo planetu“, rekao je Papailiou.

Posebno se obratio mladim učesnicima konferencije.

“Živimo u najboljem periodu koji je naša profesija ikada imala. Ako ne uspijemo da dekarbonizujemo planetu do 2050. godine, suočićemo se sa ozbiljnim problemom. Nema plana B, dame i gospodo. Nema plana B, jer nema planete B“, rekao je Papailiou.

Za ovogodišnje Savjetovanje prihvaćena su 62 naučna rada autora iz Crne Gore i regiona, koji će biti predstavljeni kroz rad 15 studijskih komiteta. Pored rada komiteta, biće organizovana i tehnička izložba energetske opreme renomiranih kompanija i panel diskusije na teme „Savremeni izazovi u radu elektroenergetskog sistema: obezbjeđivanje stabilnosti, fleksibilnosti i otpornosti“ i „Transformacija elektroenergetskih sistema kroz primjenu energetske elektronike.

Generalni pokrovitelji IX Savjetovanja je HITACHI ENERGY.