EU REŽE TROŠKOVE POSLOVANJA: Brisel cilja 37,5 milijardi eura godišnjih ušteda, šta će od toga osjetiti crnogorske firme

Brisel ovu promjenu vidi kao dio šire politike jačanja evropske konkurentnosti. Ideja je da se dio novca i vremena koje kompanije danas troše na administraciju, izvještavanje i usklađivanje sa propisima preusmjeri u investicije, inovacije i razvoj poslovanja. Evropska komisija pritom naglašava da cilj nije ukidanje evropskih standarda, već pojednostavljivanje pravila uz zadržavanje socijalnih i ekoloških standarda.

MILIJARDE UŠTEDE U ODRŽIVOSTI, POREZIMA I CBAM-U

Jedan od najvećih efekata očekuje se u oblasti izvještavanja o održivosti i održivog finansiranja. Evropska komisija procjenjuje da će pojednostavljenje tih pravila donijeti oko 4,5 milijardi eura ušteda, dok će promjene sistema za ugljenično prilagođavanje na granicama, odnosno CBAM-a, donijeti dodatnih 1,2 milijarde eura. Komisija navodi da će nakon izmjena oko 90 odsto uvoznika biti izuzeto od obaveza CBAM-a. Ove mjere su već usvojene.

Veliki prostor za smanjenje troškova Brisel vidi i u poreskim pravilima. Paket koji je Komisija predložila procijenjen je na 8 milijardi eura ukupnih ušteda, od čega bi 3,25 milijardi eura godišnje predstavljalo smanjenje administrativnih troškova. Cilj je da kompanije jednostavnije ispunjavaju poreske obaveze i da prekogranično poslovanje unutar EU bude manje skupo i komplikovano. Poreski paket još nije konačno usvojen.

Dodatne milijarde nalaze se u sektorima koji imaju veoma složene regulatorne zahtjeve. Za medicinske proizvode Komisija procjenjuje 3,3 milijarde eura ukupnih ušteda, uključujući 2,4 milijarde eura administrativnih troškova. Jednostavnije procedure trebalo bi da omoguće i brže stavljanje proizvoda na tržište.

POLJOPRIVREDNICI, INDUSTRIJA I MALE KOMPANIJE

Promjene se odnose i na Zajedničku poljoprivrednu politiku EU. Komisija procjenjuje da će pojednostavljenje pravila donijeti 1,8 milijardi eura ušteda poljoprivrednicima, uz dodatnih 210 miliona eura ušteda nacionalnim administracijama. Posebna pažnja usmjerena je na manje poljoprivrednike, kojima bi trebalo da bude smanjen administrativni teret i ubrzan pristup evropskom finansiranju. Mjere su već usvojene.

Za male kompanije koje prerastaju kategoriju malih i ulaze u grupu takozvanih small mid-caps predviđeno je oko 380 miliona eura ušteda. Komisija procjenjuje da bi digitalizovane i jednostavnije procedure mogle pomoći približno 38.000 kompanija u EU da lakše rastu. Paket je djelimično usvojen.

U hemijskoj industriji očekuje se oko 290 miliona eura ušteda, kroz jednostavnije procedure registracije i označavanja, dok je za automobilsku industriju predviđeno oko 51 milion eura ušteda kroz pojednostavljivanje tehničkih zahtjeva i procedura testiranja.

Kod hrane i stočne hrane procijenjena ušteda iznosi 939 miliona eura, dok bi izmjene propisa u oblasti životne sredine trebalo da donesu oko 890 miliona eura godišnjih administrativnih ušteda, odnosno oko milijardu eura kada se uračunaju i druge uštede.

DIFITALNI PROPISI, VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA I ENERGETIKA

Brisel pokušava da smanji troškove i u oblastima u kojima je posljednjih godina uveden veliki broj novih pravila. Paket koji obuhvata digitalni sektor, vještačku inteligenciju, sajber-bezbjednost i podatke procijenjen je na oko 1,2 milijarde eura ušteda. Evropska komisija navodi da je cilj da se administrativno opterećenje smanji, ali da se istovremeno zadrži snažna zaštita privatnosti. Ovaj paket je još u fazi prijedloga.

U energetskom sektoru Komisija očekuje oko 125 miliona eura ušteda, uglavnom kroz jednostavnija pravila označavanja energetskih proizvoda. Kod pravila o zaštiti životne sredine cilj je da jednostavnije procjene i izvještavanje ubrzaju i izdavanje dozvola za industriju i poljoprivredu.

Sličan pristup primjenjuje se i na evropske investicije. Pojednostavljenje pravila programa InvestEU procijenjeno je na 350 miliona eura ušteda, od čega je 324 miliona jednokratna administrativna ušteda. Komisija istovremeno očekuje da jednostavnija pravila pomognu da se kroz program mobiliše oko 50 milijardi eura javnih i privatnih investicija.

EU JE VEĆ NA POLOVINI PUTA DO CILJA

Evropska komisija je do sada predstavila 12 omnibus prijedloga kojima se istovremeno mijenja više evropskih propisa. Komisija objašnjava da se omnibus pristup koristi kako bi se više povezanih pravila moglo pojednostaviti kroz jedan zakonodavni paket, umjesto da se svaka izmjena radi odvojeno. Dio tih prijedloga je već usvojen, dok su drugi još u proceduri Evropskog parlamenta i Savjeta EU.

Prema pregledu koji je u avgustu objavio EUnews, pozivajući se na odgovor komesara za ekonomiju Valdisa Dombrovskisa na pitanje poslanika Evropskog parlamenta, 12 omnibus paketa i drugi prijedlozi pojednostavljenja trebalo bi da donesu više od 18 milijardi eura godišnjih administrativnih ušteda, što znači da je EU već približno na polovini puta do cilja od 37,5 milijardi eura.

To pokazuje da se ne radi samo o dugoročnom planu, već o procesu koji je već ušao u fazu konkretnih izmjena propisa. Istovremeno, važno je razlikovati mjere koje su već usvojene od onih koje su još samo prijedlozi Evropske komisije.

ŠTA OD SVEGA OVOGA MOŽE DOBITI CRNOGORSKA PRIVREDA

Za crnogorske kompanije najvažnije je da 37,5 milijardi eura nije novac koji će biti podijeljen firmama, niti poseban fond iz kojeg će domaća preduzeća dobijati sredstva. Riječ je o procijenjenom iznosu troškova koje će kompanije u EU uštedjeti zato što će manje vremena i novca trošiti na administrativne obaveze.

Za firmu iz Crne Gore koja bude poslovala na jedinstvenom tržištu, potencijalna korist može biti u jednostavnijim poreskim procedurama, manjem obimu izvještavanja, nižim troškovima usklađivanja proizvoda sa evropskim pravilima i jednostavnijim digitalnim procedurama.

Posebno je značajan cilj za mala i srednja preduzeća. Dok Evropska komisija za privredu u cjelini planira smanjenje administrativnog tereta od najmanje 25 odsto, za MSP je postavljen cilj od 35 odsto. To je važno za Crnu Goru jer upravo mala i srednja preduzeća čine najveći dio domaće poslovne strukture.

Korist, međutim, neće nastati samim članstvom. Firma koja ne izvozi, nema prekogranično poslovanje i ne koristi evropske lance vrijednosti neće automatski osjetiti isti efekat kao kompanija koja posluje u više država članica. Zato će za domaće preduzetnike biti važno ne samo da se evropska pravila primijene, već i da budu sposobni da koriste mogućnosti koje pruža jedinstveno tržište.

U tom kontekstu, Ministarstvo evropskih poslova i Privredna komora Crne Gore pokrenuli su početkom oktobra inicijativu „Priprema crnogorske privrede za članstvo u Evropskoj uniji“, čiji je cilj priprema kompanija za poslovanje na jedinstvenom tržištu nakon članstva.

Evropska komisija, istovremeno, nastavlja sa novim paketima pojednostavljenja. Na njenoj listi mjera nalaze se dodatne reforme kojima bi trebalo da se smanji administrativno opterećenje kompanija i ubrza poslovanje na jedinstvenom tržištu.

Za Crnu Goru je zato posebno važan trenutak u kojem se pregovori o članstvu približavaju završnici: domaća privreda se priprema za ulazak na evropsko tržište upravo u trenutku kada EU pokušava da to tržište učini jednostavnijim i jeftinijim za poslovanje.

Brisel je postavio cilj od 37,5 milijardi eura godišnjih administrativnih ušteda do 2029. godine, a za crnogorske kompanije pravi efekat te reforme zavisiće od toga koliko će biti spremne da posluju izvan domaćeg tržišta i koriste prednosti evropskog ekonomskog prostora.