Za to vrijeme minimalne plate su prosječno porasle oko 300 posto (sa 225 na 600 eura) koliko su uvećane i najniže penzije ( sa 150 na 450 eura).

Mjesečni iznos socijalne pomoći, koja se službeno naziva ‘materijalno obezbjeđenje porodice’ za jednu osobu iznosi 90 eura, za dvočlanu porodicu 108, četvoročlanu 153 a za porodice sa pet i više članova 171 eura.

Ti iznosi su tri puta manji od ‘linije siromaštva’, koju je izračunala državna Uprava za statistiku Monstat a koja je za jednu osobu 280 eura a za četvoročlanu porodicu 590 eura.

Svi koji mjesečno imaju ispod tog iznosa su u kategoriji siromašnih.

Na pitanje RSE o ciljevima socijalne pomoći, iz Ministarstva navode da se po zakonu ona dodjeljuje kako bi se “obezbijedio minimum egzistencije”.

“Materijalno obezbjeđenje je osnov za ostvarivanje i drugih prava, tako da se navedeni iznosi ne mogu uzimati kao jedina njihova primanja. Ako imaju djecu, dodatak iznosi 57 eura po djetetu, a tu je i jednokratna novčana pomoć …”.

Život četvoročlane porodice sa 266 eura

– Kirija nam je 200 eura a socijalno i dječiji dodatak ukupno 266. Kad račune platimo ne ostaje nam ni za osnovne namirnice – kaže za RSE Mirjana (40) iz Nikšića, čije je prezime poznato redakciji.

Izračunala je šta može da kupi za porodicu kada plati rentu.

– Tačno hljeb i po i litar varenike (slatko mlijeko) dnevno, puta 30 dana. Ako kupim sir da im pravim poparu, kako ću platiti struju? A gdje im je voće, meso, povrće i sve ostalo? – kaže Mirjana.

Najteže joj pada kaže, kada djeci, od 12 i sedam godina, “nema ni paštetu da kupi “.

Za ovu nikšićku porodicu socijalna pomoć je jedini izvor prihoda, jer Mirjanin suprug zbog bolesti “nije sposoban za rad”.

Prema njenim riječima, tešku situaciju im otežava i što za supruga mora kupovati neke ljekove koji nijesu na listi besplatnih.

– Užas i sramota da je ovolika socijala i pomoć za najugroženije, kako da preživimo. Znam da radom ne doprinosimo državi, ali svako može da se razboli i da mu se desi da je nesposoban… Ali moja porodica za godinu primi koliko poslanik ili ministar za mjesec dana – kaže Mirjana.

Prosječna plata poslanika u Skupštini ili ministra u Vladi je veća od 1.800 eura.

Ona bi, kaže, radila bilo šta da prehrani djecu, ali mora da njeguje bolesnog muža, koji je sa nepunih 47 godina već imao dva infarkta.

“Stalno smo po hitnoj i bolnicama. Teško se snalazimo, rodbina pomaže da nekako preguramo mjesec. I onda opet, sve ispočetka od socijalnog do socijalnog. O djeci da ne pričam, šta im sve fali”.

Šta o visini socijalne pomoći kaže Brisel

Na pitanje RSE da li Crna Gora sa ovakvim iznosima socijalnih davanja ispunjava kriterijume Evropske unije (EU), iz Ministarstva kažu da oni ne postoje već da postoje “samo preporuke”.

S druge strane, RSE je u Evropskoj komisiji rečeno da Brisel od Crne Gore “očekuje rad na rješavanju ključnih principa Evropskog stuba socijalnih prava.

EU je taj stub definisala kroz 20 načela koje bi svaka država članica trebala da ispuni kako bi svima osigurala dobar posao i ostala prava.

Jedno od njih je “sva djeca imaju pravo na zaštitu od siromaštva, dobru njegu i obrazovanje”, dok odrasli imaju pravo na osnovne stvari potrebne za život.

– Oni koji nemaju posao imaju pravo na naknadu za nezaposlene u iznosu koji će im priuštiti osnovne stvari za život. Osobe koje sebi ne mogu priuštiti osnovne usluge imaju pravo na dodatnu pomoć Vlade – piše u načelima EU.

Evropski zvaničnik je naglasio da se Crna Gora obavezala da će “ubrzati reformu sistema socijalne i dječije zaštite”:

“Radi efikasnijeg i transparentnijeg korišćenja javnih sredstava, u kontekstu reformske agende u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan”.

Zvaničnik podsjeća na Izvještaj Evropske komisije o napretku u kome je konstatovan “određeni napredak” u odnosu na preporuke iz 2023. u Poglavlju 19, koje se tiče socijalnih politika.

Šta će preduzeti Vlada

U Ministarstvu socijalnog staranja su svjesni da ključna socijalna pomoć nije dovoljna da obezbijedi egzistenciju onima kojima je potrebna.

“Nesporno je da utvrđeni iznosi nisu u tom smislu dovoljni, ali nisu i druga primanja kao što su penzije lična primanja i sl.”

Na pitanje RSE šta će Ministarstvo preduzeti za najsiromašnije, čija su godišnja primanja manja od jedne ministarske plate, navode da će preispitati visinu naknada.

Naime, u 2025. je planirano donošenje novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kada će, navodi Ministarstvo, “nastojati da se ova oblast unaprijedi”.

O siromašnim

Nema preciznih podataka koliko građana Crne Gore živi u siromaštvu.

Nadležni o tome imaju različite podatke. Za Ministarstvo socijalnog staranja u kategoriji siromašnih su lica koja primaju ‘materijalno obezbjeđenje porodice’:

“Nema drugih parametara za utvrđivanje koliko građana živi u siromaštvu, osim uslova za ostvarivanje tog prava koje propisuje Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti”.

– To socijalno davanje dobija 17.584 pojedinca od kojih oko 10.000 djece – navodi Ministarstvo.

Dodaju da neki vid socijalne pomoći prima 276.000 građana

Navode da Monstat ima podatke o broju siromašnih u Crnoj Gori.

Ankete o dohotku i uslovima životakoju je Monstat sproveo 2023. pokazuje da u Crnoj Gori u riziku od siromaštva živi, 124.000 građana odnosno jedna petina stanovništva.

U Crnoj Gori živi 623.000 stanovnika .