Video
“Navedeni zakon je Skupština Crne Gore usvojila prostom većinom, sa 46 glasova, iako član 91 stav 3 Ustava Crne Gore propisuje da zakoni koji ureðuju imovinska prava stranaca moraju biti donijeti dvotrećinskom većinom svih poslanika u Skupštini Crne Gore, što znači da je najmanje 54 glasova potrebno za njihovo usvajanje”, ističe Akcija za ljudska prava (HRA).
Smatraju očiglednim da Zakon o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i UAE uređuje imovinska prava stranaca, jer se Sporazumom strancima obezbjeđuju imovinska prava u odnosu na zemljište, tzv. “razvojno područje” za razvoj nekretnina, uz moguću eksproprijaciju i prenos vlasništva nad nepokretnostima na strana lica, pa je jasno da je njegova ratifikacija zahtijevala kvalifikovanu većinu.
“Ako zakon stupi na snagu, Akcija za ljudska prava će podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti postupka njegovog donošenja”, poručuju.
Ustavni sud Crne Gore je, dodaju, u svojoj praksi već utvrdio da ima nadležnost da ocjeni ustavnost procedure usvajanja međunarodnih ugovora.
“Prilikom ocjenjivanja predloga za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora i Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Grčke i Turske, Ustavni sud je naveo da “može ocijeniti formalnu ustavnost zakona o potvrđivanju međunarodnog ugovora, tj. postupak njegovog donošenja, dok ne može ocjenjivati materijalno pravni sadržaj samog ugovora”, navodi HRA.
Imajući u vidu da je danas i predsjednik Crne Gore vratio ovaj Zakon na ponovno odlučivanje Skupštini, očekuju da Skupština prilikom ponovnog razmatranja primjeni pravilo o dvotrećinskoj većini iz člana 91 stav 3 Ustava.
Dodatno, HRA upozorava da Sporazum preširoko definiše javni interes za sprovođenje neidentifikovanih projektata, što ozbiljno ugrožava pravo građana Crne Gore na mirno uživanje imovine na područjima pomenutim u sporazumu (sjever i jug Crne Gore).
“Široko proglašen javni interes za sprovođenje projekata razvoja nekretnina omogućava i nesagledive razmjere eksproprijacije zemljišta u korist imovinskih prava stranaca, tj. miješanje države u pravo svojine domaćih državljana i drugih vlasnika imovine na teritoriji Crne Gore, koje je zaštićeno članom 58 Ustava Crne Gore”, navodi HRA.
Preporučeno
HRA izražava zabrinutost i zbog netransparentnog proglašenja javnog interesa za ostvarivanjem neidentifikovanih poslova koji mogu ugroziti pravo svojine nesagledivog broja građana, sa takođe nesagledivim posljedicama po zaštitu životne sredine, koja je ključna odlika Crne Gore, ekološke države.
