Video
Elektroprivreda Crne Gore počeće naredne godine radove na izgradnji vjetroelektrane Gvozd, dok se 2022. očekuje njeno puštanje u rad, saopštio je izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering u EPCG Ivan Mrvaljević.
Preporučeno
Studija o vjetropotencijalu, koju radi renomirana njemačka kompanija Fihner, u završnoj je fazi i, prema riječima Mrvaljevića, biće ključna u pregovorima o finansiranju projekta, pišu Dnevne novine.
“Pratili smo izgradnju vjetroelektrane Krnovo i zaključili da vjetropotencijal na toj lokaciji nije dovoljno iskorišćen. Upravo nas mjerenja i analize dovode do mjesta koje je predviđeno planskim dokumentima i države i opštine Nikšić, a to je da se dodatni vjetropotencijal nalazi na lokaciji Gvozd. Nakon izrade projektne dokumentacije, možemo biti optimisti da ćemo 2020. početi radove na izgradnji te vjetroelektrane”, kazao je Mrvaljević na jučerašnjem okruglom stolu nevladine organizacije Green Home.
EPCG je, kako je naveo, izradila dvije studije vjetropotencijala sa aspekta ekološke prihvatljivosti projekta čija investicija iznosi 70 miliona eura, a za koji je državna energetska kompanija prošle godine potpisala Memorandum o razumijevanju sa austrijskom firmom Ivicom holding GmbH. Na Gvozdu će se graditi objekat snage 50 megavata i godišnje proizvodnje 140 gigavat-sati.
Puštanje u rad vjetroelektrane Možura, prema riječima državnog sekretara u Ministarstvu ekonomije Nikole Vujovića, očekuje se ovih dana. Vujović je kazao da su pri kraju i radovi na podmorskom kablu koji će povezati Crnu Goru i Italiju.
On je podsjetio da je 2017. godine, nakon 35 godina pauze, na mrežu priključena vjetroelektrana Krnovo, kao i na to da je u maju 2018. država vratila vlasnički udio u nacionalnoj EPCG na nivo iz 2009. godine. Kako je dodao, termoenergetski kompleks u Pljevljima je nakon višedecenijskih pokušaja objedinjen u julu 2018. godine.
“Intenzivnim aktivnostima u energetici stvaramo preduslove za brži razvoj crnogorskog društva. Samo zdrava i jaka energetika garantuju i jaku ekonomiju”, naglasio je Vujović.
Predstavnica Green Home-a Sanja Orlandić, ocijenila je da je cijela Evropa u postupku dekarbonizacije, tačnije prelasku sa uglja na obnovljive izvore energije.
“Prema podacima iz 2017, proizvodnja energije iz vjetra, sunca i biomase u EU, prvi put je bila veća nego iz tradicionalnih izvora energije, što je bilo nemoguće do prije pet godina kada je proizvodnja iz uglja bila 50 odsto veća nego proizvodnja iz obnovljivih izvora energije”, precizirala je Orlandić.
Ona je kazala da zemlje Zapadne Evrope uveliko prave planove za dekarbonizaciju, dok države Zapadnog Balkana i dalje prave planove za proizvodnju energije iz uglja.
Predstavnik EPCG Ivan Mrvaljević, naveo je da, prema analizama projektanata, izgradnja hidroelektrane Komarnica, za koju se završetak i usvajanje idejnog projekta i studije opravdanosti očekuje u maju ove godine, neće ugroziti kanjon Nevidio.
“U ovom trenutku glavna smjernica je ekološka prihvatljivost projekta Komarnice. Upravo su na taj način projektanti definisali optimalnu kotu normalnog uspora od 811 metara nadmorske visine koja ni na koji način neće ugroziti kanjon Nevidio”, precizirao je Mrvaljević i dodao da su aktuelizovali i izradu dokumentacije za gradnju hidroelektrane Kruševo.
Mrvaljević je ukazao i na značaj izgradnje solarne elektrane na Briskoj gori koji je nedavno povjeren EPCG i finskoj kompaniji Fortum.
