Video
Uticaj izjednačavanja ili smanjenja raspona između zarada koje pravi program „Evropa sad“ je apsolutno demotivirajući za zaposlene na višim nivoima poslovne hijerarhije i proizvešće dodatne troškove preduzećima, kazao je Pobjedi Vasilije Kostić, profesor i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca.
Programom „Evropa sad“, koji je na snazi od 1. januara, predviđeno je povećanje minimalne zarade na 450 eura, koliko će primati većina zaposlenih bez obzira na stepen stručne spreme.
Ovakvo izjednačavanje zarada Kostić tumači kao „uravnilovku“, produkt ruskog komunizma za jednaku raspodjelu dohotka među radnicima, nezavisno od količine i kvaliteta obavljenog posla.
“Imajući u vidu da se radi o većim stepenima stručnosti, opasnost od negativnog uticaja na poslovanje preduzeća je tolika da će, siguran sam, poslodavci morati da prave određene kompenzacije kako bi suzbili nezadovoljstvo zaposlenih zbog novih relativnih odnosa. To će biti dodatni negativni činilac u pogledu rasta troškova i otežavanja udlova poslovanja”, ocijenio je Kostić, ističući da je zarada jedan od ključnih motivatora zaposlenih.
“Ukoliko zarada odgovara fer nadoknadi, radnik nije motivisan na veće zalaganje nego inače, već nije negativno motivisan, odnosno nije nezadovoljan. Kako su zarade dio ukupnog procesa poslovanja, to i relativni odnosi među njima imaju značajan potencijalni uticaj na motivaciju zaposlenih “, pojašnjava Kostić.
To, kako dodaje, nažalost nije u fokusu pažnje onih kojih bi trebalo biti, niti je to od njihovog interesa.
“Govori se samo o tome kojim će se sve sredstvima prinude obezbijediti primjena takvog rješenja. Sama činjenica da je nečemu prije nego li je počelo sa primjenom potreban znatan mehanizam infrastrukture prinude, morala bi dovesti do neizbježnog pitanja zašto je uopšte potrebno sve to ako donešeno rješenje odražava opšti interes”, ukazao je Kostić.
Sa druge strane, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG) Srđa Keković smatra da je suština programa „Evropa sad“ u povećanju minimalca i tome da niko ne prima zaradu manju od iznosa koji mu omogućava obezbjeđivanje minimalnih životnih uslova.
“Iako ni iznos od 450 eura nije dostatan, to je značajan korak ka postizanju tog cilja. Prema tome, za nas je važno da svi građani, bez obzira na neke individualne osobenosti, pa i stručnu spremu, imaju standard prijemčiv uslovima života koje diktiraju tehnološka dostignuća 21. vijeka “, navodi Keković.
Na pitanje da li se ovakvim izjednačavanjem zarada obeshrabruju visokoobrazovni kadrovi koji će doći u situaciju da primaju iste ili neznatno veće zarade od kolega sa nižom stručnom spremom, Keković je odgovorio da svakako treba praviti razliku u vrednovanju doprinosa pojedinaca.
Preporučeno
“Zato je za očekivati da se iznivelišu zarade shodno stručnim spremama i doprinosima koje pojedinci daju u stvaranju nove vrijednosti. Naravno, to će zavisiti od ekonomske moći svakog poslodavca pojedinačno. Ipak, mislim da do tog trenutka, mali rasponi zarada između zaposlenih sa nižim spremama i zaposlenih sa visokom školskom spremom, ne bi smjeli nikoga da destimulišu, jer treba se radovati svačijem dobru”, zaključio je Keković.
