Video
U Crnoj Gori bi trebalo preispitati je li zakonita naplata naknade za obradu kredita koju bankari zaračunavaju klijentima, smatra advokat Zdravko Radošić, komentarišući za Pobjedu nedavnu odluku srpskog Apelacionog suda koji je ništavnom proglasio tu naknadu i naložio da banka vrati novac klijentu.
Preporučeno
Tragom te presude, Pobjeda je konsultovala pravne stručnjake i Centralnu banku, kao regulatora, da li se naknada za obradu kredita, koja se, zavisno od banke i vrste zajma, zaračunava od jedan do dva odsto, može pravno osporiti.
Upitno je i to što banke praktično istu proceduru (trošak obrade) naplaćuju drastično različito zato što se zaračunava procentualno od visine kredita.
Sve banke u Crnoj Gori za devet mjeseci prošle godine su od kamata, naknada i provizija uzele ukupno 72,6 miliona eura. Od naknada i provizija su uzele oko 30 miliona, ali nema izdvojenog podatka koliko samo od naknada za obradu kredita koji se kreću oko 2,7 milijardi eura.
I u Centralnoj banci našoj su kazali da je to stvar suda.
“Centralna banka ocjenjuje sve informacije, uključujući i one objavljene u medijima, koje bi mogle biti od uticaja na stabilnost finansijskog sistema i usklađenost poslovanja banaka sa propisima. Te ocjene koristi za ostvarivanje svoje supervizorske funkcije definisane zakonom, ali nije ovlašćena da javno saopštava stavove i mišljenja po pitanjima koja proizilaze iz obligacionih odnosa o kojima meritorno mogu da odlučuju samo sudovi kazali su iz Centralne banke odgovarajući na pitanje da li se može dogoditi da naknada i u Crnoj Gori bude ukinuta”.
Advokat Radošić kaže da ne želi da spori da banka ima trošak za davanje kredita i da treba da ga naplati, ali postavlja pitanje čemu naknada ako se zaračunava kamata i to visoka po ocjenama građana i privrede.
“Da nema kamate, onda bi naknada bila potpuno normalna i prihvatljiva. Ali i jedno i drugo nije logično. Potpuno je jasno da je namjera onog ko daje kredit da izvuče što više, pa i preko naknade za obradu i to procentualno. Veći kredit veća naknada, a posao isti. Tačnije, isti je postupak obrade kredita od hiljadu ili deset i više hiljada, osim ako se ne radi o kreditu gdje je neko obezbjeđenje veliko. Dakle, sve se svodi na isti posao, pa nije pravedno da to bude u procentualnom iznosu od visine kredita”, kaže advokat Radošić.
On smatra da klijent koji od banke uzme zajam od hiljadu eura, toliko treba “na ruke i da dobije, a ne da mu se odbije deset eura ako je naknada jedan odsto.
“Ima, dakle, logike i osnova da se pokrene sudska provjera jer pravni sistem postoji da zaštiti slabijeg od jačeg. U ovoj situaciji je slabiji onaj ko uzima kredit, a ekonomski jači mu nameće uslove”, kaže advokat.
Iz Centralne banke su kazali da iznos provizije za obradu kredita treba prvenstveno sagledavati sa aspekta ukupnih troškova koje klijent ima vezano za zajam.
Oni pojašnjavaju da je obaveza da se, pored nominalne kamatne stope, iskazuje i efektivna propisana u cilju smanjenja rizika dovođenja u zabludu klijenata o stvarnim troškovima određenog kredita jer klijenti uglavnom najviše pažnje obraćaju na nominalnu kamatnu stopu.
“Zbog toga klijenti prilikom donošenja odluke o izboru banke kod koje će uzeti kredit, pored nominalne kamatne stope jednako ili više treba da obrate pažnju i na visinu efektivne kamatne stope. Tu kamatnu stopu je banka dužna da im prezentuje u predugovornoj fazi. Glavni razlog je što efektivna kamatna stopa iskazuje ukupan trošak kredita (nominalnu kamatu, naknadu za obradu zahtjeva, troškove polise osiguranja i druge slične troškove koji su direktno povezani sa kreditom), pa je za klijenta od više pribavljenih ponuda za kredit, po pravilu najpovoljnija ponuda sa najmanjim iznosom efektivne kamatne stope, bez obzira što je nominalna kamatna stopa iz te ponude možda veća od nominalne kamate iz ostalih ponuda”, kazali su iz CBCG.
Bankarski sektor u Crnoj Gori, u kojem je 15 banaka, za devet mjeseci prošle godine ostvario je profit od 29,6 miliona eura. Uskoro bi Centralna banka trebalo da objavi i rezultate za kompletnu prošlu gođinu.
